Promovisana monografija o selu Razboj: Istorija i tradicija u jednoj knjizi

Promocija monografije “Razboj (Razboj Lijevče, Razboj Ljevčanski)” mladog zavičajnog pisca Dragana Đurđevića, koja je održana u organizaciji SPKD “Prosvjeta” Srbac i Centra za kulturu i sport Srbac, sinoć je u Gradskoj galeriji “Rajko Petković” okupila brojne ljubitelje pisane riječi.

O knjizi su govorili iguman manastira Osovica arhimandrit Teofil, dr Zoran Pejašinović, predsjednica srbačke Prosvjete i bibliotekarka Branka Sančanin i autor.

Ispisana na 512 stranica, monografija posvećena selu Razboj predstavlja jedinstveno djelo koje iz više uglova osvjetljava prošlost, sadašnjost i kulturni identitet ovog mjesta.

Autor monografije je predstavio Razboj kroz istorijske zapise, etnografske prikaze, arhivsku građu i lična svjedočanstva mještana, stvarajući sveobuhvatan prikaz sela koje je, uprkos protoku vremena, sačuvalo svoju tradiciju. Posebnu pažnju privukle su fotografije, kako arhivske, tako i savremene, koje su dodatno dočarale život i običaje ovog kraja.

Govoreći o knjizi, arhimandrit Teofil je istakao da ovakva djela imaju veliki značaj, posebno za generacije koje dolaze i kojima će ovakve knjige služiti kao čuvari istorije, te je pohvalio istrajnost i trud autora.

„Veoma je važno da radimo monografije naših mjesta, odnosno naših sela, jer tako stvaramo jednu mozaik-sliku istorije našeg naroda. Ova monografija, o kojoj smo večeras govorili, zaista je zaslužila svaku pohvalu. Autor Dragan Durđević se potrudio da sabere sve što je moguće i da objavi jednu ozbiljnu monografiju, koja će tek koristiti svima onima koji će doći poslije nas”, rekao je otac Teofil.

Naglasio je značaj Crkve i crkvenih spisa u pripremi ovakvih monografija.

“Ono što je posebno značajno jeste to da, kada radimo takve monografije, moramo da krenemo od naših crkvenih opština. Otprilike, neke od najstarijih knjiga koje postoje u ovim krajevima jesu matice rođenih, vjenčanih i upokojenih, kao i domovnici. To je odličan temelj za početak svake ovakve knjige, odnosno monografije, a posebno je važno za genealogiju i rodoslove. Crkva je ta koja je negdje od 1881. godine redovno vodila te matice, prije toga je to bilo fizički nemoguće. Ona će uvijek imati matice koje će biti izvor za genealogiju, ali i za ovakve publikacije”, kazao je arhimandrit Teofil.

Doktor Zoran Pejašinović je istakao da su u monografiju o Razboju utkani pouzdani podaci iz provjerenih izvora, a da posebnu vrijednost imaju rodoslovi.

„Monografija o Razboju u Ljevčanskom predstavlja djelo koje je urađeno izuzetno temeljno i odgovorno. Ona je potkrijepljena velikim brojem kvalitetnih dokumenata i pouzdanih istorijskih izvora, među kojima su i neki koji se po prvi put predstavljaju naučnoj, stručnoj i široj javnosti. Posebno se izdvaja turski popisni defter iz 1850. godine, koji bilježi sve kuće u tadašnjem Razboju, odnosno Staparima, sa prezimenima i imenima muških glava domaćinstava, a to je podatak od neprocjenjive vrijednosti za istorijsku nauku. Ipak, jedno od najvrijednijih poglavlja monografije jesu rodoslovi koji će biti dragocjeni ne samo današnjim generacijama, već i njihovim budućim potomcima”, rekao je Pejašinović.

Branka Sančanin, predsjednica SPKD,,Prosvjeta” Srbac, izjavila je da je Zavičajna zbirka bogatija za jedno izuzetno kvalitetno i vrhunski urađeno književno-istorijsko djelo, istakavši da je Dragan Đurđević sjajno uradio posao kojeg se prihvatio.

„Mi smo obogaćeni za još jednu monografiju, u nizu onih koje su već sačinjene, a to je majstorski, zanatski, izvanredno napravljena monografija o jednom od najvećih sela naše opštine. Dragan Đurđević je čovjek koji iskreno voli svoj zavičaj. On večeras o njemu kao da govori o rodnoj kući, kao da govori o majci, kao da govori o rodnom ognjištu. Interesantan je on čovjek, Doktor Zoran Pešinović je večeras spomenuo da on po struci nije istoričar. On se čak ne bavi nikakvim društveno angažovanim poslovima, ali se zanima za istoriju. On je, na neki način, uzeo na sebe veliki teret i veliku obavezu da piše o stvarima o kojima su pozvaniji ćutali”, poručila je Sančanin.

Za rad na svojoj drugoj knjizi, autor Dragan Đurđević kaže da je mu je olakšavajuće bilo iskustvo stečeno tokom pisanja prve. lako je posao bio složen i zahtjevan, entuzijazam ga ne napušta i već najavljuje novu naslov.

„Rad i pristup izradi ove monografije bili su zahtjevni, ali prethodno iskustvo, stečeno pisanjem ranije objavljene publikacije o selu Kladari, dalo mi je podstrek i sigurnost da istrajem u istraživanju i pisanju djela koje večeras predstavljamo. Već sam započeo rad na publikaciji – Spomenici poginulih boraca Vojske Republike Srpske sa teritorije opštine Srbac. Takođe, u pripremi su i neka druga djela, ali o tome večeras ne bih govorio”, naglasio je Đurđević i dodao da pisanje, iako ponekad može biti zarazno i izazvati zavisnost, nosi sa sobom posebnu draž, a to je zadovoljstvo i osjećaj ispunjenosti.

Izrazio je zahvalnost svima koji su pomogli da knjiga ugleda svjetlost dana, posebno ministrici Zori Vidović.

Među brojnim posjetiocima, bio je načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević, odbornici Skupštine opštine Srbac i brojni drugi građani.

Knjiga je objavljena u izdanju JU Zavičajni muzej Gradiška. Osim u Srpcu, predstavljena je u Razboju Ljevčanskom, Gradišci, na 69. Međunarodnom sajmu knjige u Beogradu i u Bačkoj Palanci.