Gosti programa: Vićo Kovačević, Duško Mitrić, Goran Plotan i Dragutin Stanojević govore o herojstvu Srpčana na Vozući

U okviru obilježavanja Dana sjećanja na stradanje Srpčana na ozrensko-vozućkom ratištu,u ovonedjeljnoj emisiji Gosti programa za Radio Srbac govorli su predsjednik Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Opštine Srbac Duško Mitrić, potpukovnik Vojske Republike Srpske i načelnik štaba srbačke brigade Vićo Kovačević, predsjednik BO Opštine Srbac Goran Plotan, koji je ratni vojni invalid i Dragutin Stanojević, sin poginulog borca i predsjednik OO porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srbac i stalni učesnik marša ,,Stazom egzodusa”.
“Vozuća je punih 30 godina simbol za tugu, ali i simbol za hrabrost, požrtvovanost i herojstvo pripadnika Prve srbačke lake brigade koji su punih 16 mjeseci časno i dostojanstveno štitili narod sa ovog područja, spriječavajući da se ostvari plansko i sistematsko etničko čišćenje nad Srbima”, rekao je prisjećajući se ratnih dešavanja potpukovnik Vojske RS u penziji Vićo Kovačević.
Kovačević je istakao da je ratni put srbačke brigade bio težak i dug, a njeni pripadnici su prošli mnoga teška ratišta, od kojih je jedno od najtežih bilo na Vozući.
On se prisjetio da su počeci bili jako teški ali su uspjeli ispuniti sve postavljene zadatke i za 16 mjeseci izvojevali su mnoge bitke i izdržali ofanzive neprijatelja spriječavajući ga da ovlada komunikacijom Zavidovići-Banovići i spoji dva korpusa, što bi značilo protjerivanje srpskog stanovništva sa vjekovnih ognjišta.
„Ipak, tog kobnog 10. septembra 1995. godine, nismo se mogli oduprijeti mnogostruko jačem neprijatelju koji je imao pomoć NATO avijacije i drugih snaga sa svih strana svijeta. Na naše snage, neprijatelj je napao sa više od 22 hiljade boraca, uključujući i odred El Mudžahid ”, rekao je Kovačević.
Dragutin Stanojević, sin poginulog borca, stalni učesnik marša ,,Stazom egzodusa“je u emotivnom kazivanju rekao da je njegov otac nestao 10. septembra 1995. godine, prilikom pada Vozuće na koti Paljenik, a u tom trenutku Dragutin je imao svega osam godina.
“Godinu dana nismo znali ništa o njemu. Majka je svakodnevno odlazila na sastanke, proteste i okupljanja porodica nestalih, nadajući se da će čuti makar jednu vijest. Svaki put sam je čekao na Autobuskoj stanici, ali informacija nije bilo. Tek nakon godinu dana stigla je vijest da je grupa Srpčana otišla na Paljenik kako bi pokupila poginule saborce srbačke brigade. Tada je i tijelo mog oca dovezeno u Banjaluku”, ispričao je Stanojević.
Dodaje da je to za porodicu bio težak trenutak, ali i trenutak suočavanja s istinom.
“Vrlo brzo se ispostavilo da je i moj otac među pronađenim tijelima. Uskoro je organizovana sahrana, a slika majke koja nas dvojicu grli dok plače nad sandukom ostala mi je najupečatljivije sjećanje iz tog perioda”, rekao je Stanojević.
Tragedije su, kaže, nastavile da pogađaju njegovu porodicu. Nakon oca, nastradao je i stric, a ubrzo su preminuli i djed, baka i djedova sestra.
“Za tri i po godine naša porodica je sa devet članova svedena na četiri. Moja majka je prihvatila i starateljstvo nad stričevom kćerkom, koja je ostala siroče”, prisjetio se on.
Stanojević već godinama učestvuje u maršu ,,Stazama egzodusa“, gdje ga, kako kaže, prate pomiješana osjećanja.
“S jedne strane tužna, jer se prisjećam oca i svih gubitaka, a s druge strane ponosna, kada vidim svoju djecu. Ove godine će svo troje učestvovati u maršu, prepješačivši 22 kilometra u čast svoga djeda”, naglasio je on.
On dodaje da mu je cilj da se žrtva svih poginulih nikada ne zaboravi.
“Republika Srpska postoji zahvaljujući njima i dok god ona traje, njihova smrt neće biti uzaludna. Najvažnije je da sjećanje prenesemo na pokoljenja i da marš traje i u budućnosti”, istakao je Stanojević, dodavši da svojoj djeci često govori o ratu i djedu kojeg nisu upoznali, ali koji je, kako kaže, i dalje prisutan među njima.
Posebno je naglasio značaj uvođenja odbrambeno-otadžbinskog rata u udžbenike istorije.
“Uputio sam inicijativu republičkoj organizaciji da se traži izmjena školskih udžbenika i u njih uvrsti i poslednji rat, onakav kakav je zaista bio”, rekao je Stanojević.
Predsjednik BO Goran Plotan u svom kazivanju govori o stanju na ratištu, prisjetio se svog teškog ranjavanja, boravka po bolnicama i tragičnim događajima 10.septembra .
Obilježavanje 30 godina od stradanja Srpčana na Vozući počeće u ponedjeljak, 8. septembra, polaganjem cvijeća na Spome- kosturnici na gradskom groblju u Srpcu od 10 časova, rekao je predsjednik Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Duško Mitrić.
“Centralni događaj vezan za sjećanje na stradanje Srpčana planiran je za srijedu, 10.septembra, kada će preko 100 Srpčana krenuti na marš ‘Stazom egzodusa’ koja je duga 22 kilometra, a kojom su se kretali srbački borci“, rekao je Mitrić i dodao da je dužnost svih nas da čuvamo sjećanje na heroje i prenosimo ga na pokoljenja.