U društvenom domu u Razboju Ljevčanskom, koji je bio ispunjen do poslednjeg mjesta, sinoć je održana promocija knjige “Razboj”, autora Dragana Đurđevića.

O djelu su govorili arhimandrit Teofil (Dimitrić), direktor Zavičajnog muzeja Gradiška Bojan Vujčić, profesor Radana Stanišljević i autor knjige.

Radi se o stručnom i sveobuhvatnom djelu, napisanom na 512 stranica, u kojem je kroz prostor i vrijeme obrađeno selo Razboj, kroz istorijski kontekst, prirodne faktore, kao i društvena, privredna i kulturna obilježja.

Nije nimalo lako pisati o onome što polako, ali sigurno nagriza zub vremena, tragati za istorijom svog kraja, a posebno nije lako pronaći sve fragmente od koji treba da se napravi mozaik slika jednoga sela. Upravo to uspio je autor Dragan Đurđević, rekao je arhimandrit Teofil.

,,Ova knjiga svjedoči o tome ko je živio na ovim prostorima, u kakvim vremenima i ko danas živi na ovim prostorima. Autor je uspio da ukrade od zaborava sve ono što je što je, činilo nam se, uveliko zaboravljeno. Jedno veliko ,,hvala” u ime svih koji su pomenuti u knjizi, koja nam govori da je ovo prostor na kojem su od davnina, u teškim okolnostima, živjeli naši preci, dobri ljudi, kao i da ima nade za budućnost našeg naroda na ovim prostorima”, rekao je arhimandrit Teofil.

Profesor Radana Stanišljević rekla je da je monografija vrlo složen izraz u književnosti, jer traži dokumenta, ali, s druge strane, je priroda čovjeka koji je piše i vrlo je teško da je piše bez osjećanja.

,,U korijenu samog imena sela je ‘boj’ što govori da je ovdje vođena velika bitka za život u slobodi. To što Razboj živi je najveća pohvala njihovim stanovnicima. Njihovi stanovnici su odlazili, ali su se uvijek i vraćali u svoje selo. Raditi monografiju znači stajati iza svakog dokumenta o kojem govoriš i u tom dokumentu nalazi se sudbina ovog mjesta. Od večeras, kada ovu knjigu ponesete svojim kućama, Razboj će postati za nijansu snažnije mjesto koje će vam donijeti ponos. Moramo znati da sve ono što nije zapisano tone u zaborav. Autor nije žalio ni truda ni vremena da napravio ovo djelo za koje možemo reći da je spomenik u kojem nalazite sve one životne priče iz istorije ovog sela”, rekla je professor Stanišljević.

Zavičajni muzej Gradiška je u proteklom periodu pružao podršku svim onima koji su se latili pera da pišu o istoriji svojih mjesta, rekao je direktor ovog muzeja Bojan Vujičić.

,,Nakon knjige o Kladarima, Dragan Đurđević pravi vidan iskorak u svom pisanju i sada se vidi iskustvo autora. Zanimljiva je činjenica da se prilog u knjizi, koji govori o popisu sela Stapari iz 1850. godine, iz turskog perioda, čuva u arhivu u Istanbulu, a autor je uspio da dođe do tog popisa i to je raritet što se tiče lokalne istorije na području cijele BiH “, kaže Bojan Vujičić.

Do pisanja ove monografije došlo je na inicijativu Boška Kasagića, rekao je autor Dragan Đurđević.

,,Hvala svima koji su mi pomogli u mom radu, a posebno Radislavu Babiću, porodicama Čede i Save Zrnića, porodici Tunjić, Siniši Šnjegoti i mnogim drugima. Zahvaljujući vama imao sam sigurnost u pisanju monografije o Razboju. Pisanje sam započeo po Đurđevdanu 2024. godine i veliko mi je zadovoljstvo što je knjiga konačno ugledala svjetlost dana. Trudio sam se da istražujem i da na najozbiljniji način i što ljepše predstavim i obogatim ovu knjigu. Vi znate da ja nisam ni istoričar ni književnik, ali pišem zato što iskreno volim svoj zavičaj. Borim se za pravoslavno-srpski identitet i plugom i perom, postom i molitvom i pisanjem. Na taj način predstavljam našu tradiciju, običaje, kulturu i ostavljam poruku za neka buduća vremena da znamo ko smo, šta smo i odakle potičemo. Neka ova knjiga bude podsticaj svim budućim mladim naraštajima da nastave da istražuju i čuvaju svoje korijenje”, rekao je autor Dragan Đurđević.

Promociji je prisustvovala i najstarija mještanka Razboja Danica Tunjić, koja ima 103 godine.

Ovo je druga knjiga Dragana Đurđevića. Prethodna koju je objavio, bila je o njegovom rodnom selu Kladarima.