Pravoslavni hrišćani i Srpska pravoslavna crkva obilježavaju uspomenu na smrt proroka, preteče i krstitelja Svetog Jovana.

Sveti Jovan se slavi i 20. januara, u znak poštovanja prema svecu koji je, po predanju, krstio Isusa Hrista.

U hrišćanskom svijetu se obilježava kao dan kada je osvećena crkva koju su na grobu Svetog Jovana Krstitelja podigli car Konstantin i carica Jelena. Tada se podsjeća na stradanje Svetog Jovana, kome je, po naređenju Iroda Antipa, glava odsječena (“usjekovana”) i na tanjiru donijeta pred njegovu pastorku, igračicu Salomu, te se zato praznik naziva “Usjekovanje”.

Sveti Jovan se naziva Krstitelj jer je krstio Isusa Hrista i, prema predanju, u njemu prepoznao sina Božjeg. Jovan se smatra posljednjim velikim prorokom. Naziva se još i Preteča, jer se pojavio prije Hrista i počeo da priprema ljude za hrišćanstvo.

Jovan je, po predanju, primjer čvrste i nepokolebljive vjere, poštenja, odvažnosti i istinoljubivosti. Bio je to i uzrok njegovog stradanja jer je javno govorio o nemoralu cara Iroda koji je “živio u grijehu” sa svojom snahom Irodijadom, majkom Salome.

Dan Usjekovanja vjernici provode u molitvi, uzdržavanju i strogom postu.