Archive: September 2025

U novootvorenoj Gradskoj galeriji „Rajko Petković“ u Srpcu, večeras je održana promocija tri nove knjige najplodnijeg srbačkog književnika Žarka Šarića, koji iza sebe ima čak 16 objavljenih naslova za djecu i odrasle. Ovo književno veče, u organizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“ Srbac, okupilo je veliki broj ljubitelja pisane riječi iz Srpca, ali i brojnih okolnih mjesta, a među prisutnima je bio i predsjednik Skupštine opštine Srbac, Dejan Dević.
Promocija nije bila značajna samo po književnom sadržaju, već i po simbolici. Bila je to prva književna manifestacija u novom prostoru gradske galerije, koja će ubuduće, kako je najavljeno, biti stalni dom kulturnih događanja.
Predstavljene su tri knjige: „Zavičajnik“, kao zbirka eseja, ogleda, recenzija i govora posvećenih kulturnoj baštini Srpca i njegovih stvaralaca; „Kad ječam zarudi i druge penzionisane priče“, posvećena zrelom dobu i životnim radostima penzionerskih dana; te knjiga „Fajront – nešto kao autobiografija“, kao priča o autorovom životu, sjećanjima i književnim usponima.
Prva se prisutnima obratila predsjednica Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” Srbac, Branka Sančanin, pisac, recenzent i dugogodišnja saradnica Žarka Šarića, koja je njegov književni opus s razlogom smjestila u sam vrh zavičajne književnosti.
Naglasila je da je Šarić bez ikakve dileme najplodniji prozni pisac u okviru zavičajne zbirke Narodne biblioteke Srbac i SPKD „Prosvjeta“. Ona je navela da je Đuro Milekić bio najznačajniji poeta te dvije institucije, a da Žarko Šarić danas zauzima isto mjesto kada je riječ o prozi.
Sančanin je primijetila da je neuobičajeno istovremeno promovisati tri knjige, jer već i jedna zaslužuje punu pažnju. Međutim, dodala je da je kod Žarka situacija specifična, jer su njegove knjige povezane kao tri poglavlja jedne velike priče, čiji je najvažniji junak, grad Srbac.
„Ovo možda nije trilogija u klasičnom smislu, ali jeste po svom unutrašnjem jedinstvu. Cijeli Žarkov opus zapravo je jedna velika, ista priča, najčešće o njegovom gradu, o Srpcu. Sada čak i o njemu samom. Jer Žarko i Srbac su kao formula, između svakog njihovog dijela možete staviti znak jednakosti. Tu nema razlomka”, rekla je Sančanin.
Osvrćući se na zbirku „Kad ječam zarudi“, nazvala ju je „toplom, vedrom i pomalo nostalgičnom knjigom“.
„Priče o penzionerima koji idu u banju, igraju šah, druže se sa unučićima, to su priče o nama. A Žarko to zna dočarati bez patetike, sa puno topline i šarma“, rekla je Sančanin.
Uz dozu duhovitosti i bliskosti koju njeguje s autorom, rekla je da ne vjeruje njegovim brojnim izjavama da prestaje pisati. Svaki dosadašnji „fajront“, istakla je, bio je samo pauza do sljedeće ideje.
„Kad je književnost u pitanju i njegova obećanja da je završio, da više neće pisati, da je ‘zapisao šank’, tu mu nemojte ništa vjerovati. On će nas još iznenađivati“, uvjerena je Sančanin.
Posebno je naglasila da je Šarić je jedan od stubova osnivanja i rada Udruženja književnika u Republici Srpskoj, zajedno sa pjesnikom Borom Kapetanovićem i drugim književnim stvaraocima i istakla njegov doprinos na obnovi srbačke Prosvjete i njene književne djelatnosti od 1995. godine.
„Današnje izdavaštvo poznaje razne autore, ali Žarko je pravi pisac, onaj koji piše, ne da bi bio slavan, nego da bi rekao ono što ima. I to radi na najbolji mogući način“, rekla je Sančanin.
Govoreći o knjizi „Zavičajnik“, magistar srpskog jezika i književnosti Dragana Nuždić istakla je da se pred čitaocima nalazi nesvakidašnje djelo koje nadilazi klasičnu književnu formu i ulazi u prostor kulturnog vodiča, dokumenta, zbornika i dnevnika o razvoju kulturnog života jedne zajednice.
Naglasila je da ova knjiga, iako nosi obilježja zavičajnog izdanja, zaslužuje širu pažnju jer pruža autentičan uvid u intelektualni i kulturni pejzaž Srpca, kroz oči i pero čovjeka koji je bio i svjedok i učesnik tog procesa.
„Zavičajnik možemo posmatrati kao svojevrstan vodič kroz kulturnu baštinu našeg kraja. Knjiga je sastavljena isključivo od autorovih tekstova, recenzija, prikaza prvih i važnih djela srbačkih autora, odnosno od govora i besjeda koje je godinama držao na raznim književnim večerima, promocijama i manifestacijama. Ona ima potencijal da posluži kao temelj za ozbiljniju kulturnu monografiju grada, jer pokazuje šta je to što bi trebalo čuvati, njegovati i prenositi budućim generacijama”, rekla je Nuždić.
Govoreći šire o sve tri predstavljene knjige, Nuždićeva je poručila da one predstavljaju nepobitni dokaz da se kultura i dalje bori. One su svjedočanstvo da još postoje ljudi koji, kako je rekla, „ne odustaju od pravih vrijednosti“, i da će te vrijednosti sigurno prepoznati svi koji se potrude da ih pročitaju i razumiju.
Posebno emotivno izlaganje dao je penzionisani profesor srpskog jezika i književnosti, Krsto Čavor, koji je podsjetio da je pratio Šarićev rad od njegovih prvih knjiga.
„Sve njegove knjige sam pročitao, i ono što me uvijek iznova iznenadi jeste lakoća kojom piše. A upravo ta lakoća je najteža, da nešto napišete jednostavno, a da dirne. To je najteže u književnosti“, rekao je Čavor.
Navodi da čitajući Šarićeva djela i prateći njegovu misao i rečenicu, sve ide tačno onako kako izlazi iz njegove emocije i spoznaje i ne vraća se mnogo da prerađuje ili dorađuje rečenice.
“Žarko je proživio bogat život, ispunjen iskustvom, znanjem, saznanjem i traganjem. I mi to tražimo u njegovim knjigama. Ne mora nam se emocija poklopiti s autorovom, to nije uslov. Ali kada knjiga probudi emocije u nama, koje se ne moraju slagati s piscem, to je prava ljepota. Žarko ima toliko tekstova, posebno u ovim knjigama, da se čovjeku ponekad i zaplače. A to je potpuno prirodno”, istakao je Čavor.
On je izrazio uvjerenje da Šarić neće stati.
„Fajront možda jeste simbolično zatvaranje jednog poglavlja, ali svi znamo da Žarko još ima šta da kaže. Pisac ne prestaje da piše, to je njegov način postojanja“, rekao je Čavor.
Na kraju večeri, obratio se i sam autor, zahvaljujući se na toplim riječima i velikoj pažnji koju je publika poklonila njegovim djelima.
Govoreći o knjizi „Zavičajnik“, otkrio je zanimljiv detalj, ideju mu je dao Matija Bećković, nakon što je pročitao njegovu knjigu „Kosovo – najskuplja srpska riječ“.
„Pomislio sam, ako može Matija, mogu i ja u svom zavičaju. Imao sam toliko recenzija, ogleda, govora i prikaza da se sabralo za cijelu knjigu. Ako ništa drugo, neka ostane trag onima koji dolaze, šta smo radili na polju kulture, kakve smo stvaraoce imali“, rekao je Šarić.
O „Penzionisanim pričama“ rekao je da su one duh zrelog doba i priče o ljudima koji se raduju sitnicama i uspomenama.
„Čitajući ih, ni mladi neće ništa izgubiti, samo će se možda, kao i mi nekada, iznenaditi kako brzo i neočekivano prolazi mladost“, ističe Šarić.
A kada je riječ o autobiografiji „Fajront“, priznao je da je to knjiga koja se dugo „krčkala“, čekajući da se skupe uslovi, sponzori i hrabrost.
„Poslije moje 13. knjige, romana ‘Baš se lijepo ratovalo’, proglasio sam fajront. To sam radio već nekoliko puta. Ali pisac je kao pijanac, kad mu nestane rakije, kad dobije od nekog novu čašicu, tada stigne inspiracija. Pisanje je krvav posao i mnogi veliki pisci su govorili da je to velika muka, ali kad se u pisca useli zloduh koji ga tjera, onda mu ne da mira dok diše“, naveo je Šarić.
Na kraju, zahvalio se svojim sugrađankama, ministru finansija Zori Vidović i kulturnoj radnici Branki Sančanin, bez kojih, kako je rekao, „ove knjige večeras ne bi imale ni publiku, ni promociju, ni smisao“.

Evropski dan jezika obilježava se svake godine 26. septembra s ciljem podizanja svijesti kod učenika o značaju učenja različitih jezika koji se govore u Evropi, podsticanja boljeg razumijevanja među evropskim kulturama, kao ipromovisanja jezičke i kulturne raznolikosti. Ovaj dan ističe važnost cjeloživotnog učenja jezika kako u školi tako i van nje. Tim povodom, sedmica u periodu od 22. do 26. septembra bila je posvećena ovom značajnom datumu, i to kako u centralnoj školi u Sitnešima, tako i u područnoj školi u Ćukalima.

U centralnoj školi, Radmila Vujić, nastavnica njemačkog jezika, osmislila je jezički kviz, a učenici su pripremili zanimljiv plakat. Uz podrškunastavnice engleskog jezika, Brankice Cvijanović-Mačković, učenici suistražili brojne zanimljivosti o engleskom jeziku, njegovom porijeklu, velikoj rasprostanjenosti i značaju u savremenom svijetu.

U područnoj školi, učenici su uz pomoć Jelene Đudurović-Vajkić, nastavnice njemačkog jezika, pripremili crteže, plakat, dijalog, pjesmu i jezički kviz. Nastavnica engleskog jezika, Karmela Miholjčić zajedno je sa učenicima pravila plakate i panoe sa zastavama i pozdravima na različitim jezicima, učili su neke osnovne riječi i fraze i pjevali su pjesmice na stranim jezicima.

Obilježavanjem Evropskog dana jezika učenici su imali priliku da na kreativan i zanimljiv način prošire svoja znanja, razviju ljubav prema stranim jezicima i uvide njihov značaj u savremenom društvu. Ovakve aktivnosti ne samo da podstiču učenje već i doprinose međusobnom razumijevanju i poštovanju različitih kultura, saopšteno nam je iz OŠ”Vuk Karadžić”Sitneši.

U sportskoj dvorani ,,9. Januar” u Srpcu danas je održan koncert Dječijeg hora ,,Vrapčići” iz Banjaluke za najmlađe stanovnike neše opštine, tj. za polaznike Dječijeg vrtića,, Naša radost” Srbac i učenike od prvog do trećeg razreda iz sve tri osnovne škole na području srbačke opštine iz Srpca, Razboj Lijevča Sitneša.

Opština Srbac i Dječiji hor “Vrapčići” sa radošću su održali poklon koncert u okviru projekta „Jesenja sonata“, koji već tradicionalno okuplja najmlađe stvaraoce i promoviše dječije muzičko stvaralaštvo.

Ovim koncertom nastavlja se misija promocije kvalitetne dječije muzike, domaćih autora i regionalne kulturne saradnje. Cilj je podsticanje novih horskih inicijativa i stvaranje bogatije i raznovrsnije dječije kulturne scene u Republici Srpskoj.

Pjesme hora “Vrapčići” nalaze se i u zvaničnim programima za predškolske i školske ustanove, što dodatno svjedoči o njihovom značaju u muzičkom obrazovanju najmlađih.

Hor Vrapčići slavi 30 godina postojanja. Rad i postojanje Vrapčića obilježilo je na stotone koncerata u Repbulici Srpskoj, ali i zemljama regiona i Evrope, rekao je vođa hora Branislav Bane Đaković i dodao da im je uvijek zadovoljstvo gostovati u Srpcu gdje uvijek vlada fantastična atmosfera.

,,Hvala Opštini Srbac koja je omogućila da djeca u Srpcu uživaju u koncertu Vrapčića, dvorana je bila puna, djeca su bila vesela i to je najvažnije”, rekao je Branislav Đaković.

,,Atmosfera u Srpcu je uvijek sjajna i to su koncerti koji se pamte. Nama je bitno da je naša publika uvijek nasmijana i dobro raspoložena. Danas smo otpjevali petnaestak pjesama, a hor Vrapčići je za ovih prvih trideset godina postojanja snimio preko 120 pjesama. Naš hor se svake godine obnavlja i imamo sve više i više članova i to je bitno. Trenutno imamo 70 članova, podijeljenih u tri grupe. Mi pravimo i film ‘30 godina hora Vrapčići’ i upravo ćemo u taj film da ubacimo scene koncerta iz Srpca, tako da i ova djeca budu dio našeg velikog projekta”, rekao je Branislav Bane Đaković i dodao da će se i u narednom period sa zadovoljstvom odazvati pozivu da budu gosti u Srpcu.

Slaviša Stojković, direktor Narodne biblioteke Srbac, govorio je za Radio Srbac o aktivnostima ove ustanove tokom prethodnih šest mjeseci i planovima do kraja ove godine. Iako je na čelo biblioteke stupio prije nešto više od tri mjeseca, Stojković ističe da je zahvaljujući prethodnom rukovodiocu Branku Savanoviću, preuzeo funkciju u stabilnim uslovima i bez većih poteškoća se uklopio u postojeći sistem rada.

“Bivši direktor mi je uveliko olakšao posao. Biblioteka je bila na dobrim temeljima i sada je moj zadatak da nastavim i unaprijedim njen rad jer je ona nosilac kulturnog života našeg grada”, rekao je Stojković.

Narodna biblioteka Srbac raspolaže sa preko 33.000 knjiga, što je za ustanovu ove veličine značajan fond. Biblioteka ima više od 400 aktivnih članova, a najčešći korisnici su osnovci, srednjoškolci i penzioneri. Posebno su istaknute akcije povodom Savindana, kada se organizuje simbolično učlanjenje po cijeni od 1 KM, dok je redovna godišnja članarina 10 KM.

Jedna od zanimljivosti je i sekcija penzionera koja se svakog četvrtka okuplja u biblioteci, a Stojković izražava nadu da će se ova tradicija nastaviti.

Biblioteka je nedavno dobila preko 1.000 knjiga, među kojima je bilo više od 300 novih naslova. Dio knjiga je doniran osnovnim školama u Srpcu kako bi se poboljšao književni fond u skladu sa novim nastavnim programima.

“Primijetili smo da školskim bibliotekama nedostaju lektire koje su sada obavezne. Zato smo pokrenuli projekat nabavke novih naslova ne samo za našu biblioteku, već i za školske biblioteke širom opštine”, objasnio je direktor.

U Zavičajnoj zbirci biblioteke nalazi se preko 400 naslova, a svaka knjiga koju izdaju zavičajni pisci dobija svoje mjesto u ovom segmentu. Takođe, zbirka uključuje i djela u kojima se pominje Srbac ili ljudi iz ove opštine, čime se njeguje lokalni identitet i kulturna baština.

Govoreći o kulturnim događajima i planovima za naredni period, Stojković je najavio dvije značajne izložbe koje će biti postavljene u Gradskoj galeriji „Rajko Petković“- 1. oktobra: “Orao, lav i krin – heraldika srpskih srednjovjekovnih zemalja”, autori: prof. Dejan Došlić i Janko Vračar i 20. oktobra: “Srbi u velikoj istočnoj krizi 1875–1878”, sa predavačima dr Radovanom Subićem i dr Borivojem Miloševićem. Izložba je dio obilježavanja 150 godina od ustanka protiv Osmanlija u BiH.

Za novembar i decembar najavljene su još dvije promocije:

Naučna monografija naše sugrađanke Draganе Šnjegotе sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjoj Luci o vukovima u BiH.

Promocija fototipskog izdanja Zakonopravila Svetog Save (tvrdoško-savinski prepis), koje predstavlja temelj srednjovjekovnog srpskog zakonodavstva.

Stojković je rekao da Biblioteka učestvuje i u projektu obnavljanja fonda manastirske biblioteke Osovica, te pozvao sve građane da doniraju knjige kako bi se obogatio duhovni i kulturni sadržaj ovog značajnog mjesta.

Biblioteka najbliže sarađuje sa Centrom za kulturu i sport Srbac, kao i sa Opštinom Srbac, a direktor Stojković kaže da je njegov cilj da biblioteka bude još prepoznatljivija po svom radu:

“Trudiću se da dam sve od sebe da unaprijedimo rad ustanove i da ona i dalje ostane važan kulturni stub našeg grada”, rekao je Stojković.

Emisiju Gost Radio Srpca možete poslušati u subotu, 27. septembra, od 10 časova na frekvenciji 93,2 MHz i putem interneta radiosrbac.com

Srpska pravoslavna crkva sutra će obilježiti Vozdviženje Časnog krsta – Krstovdan, pomen na događaj kada je pronađen krst na kojem je raspet Isus Hristos.Časni krst je pronašla carica Jelena, majka cara Konstantina Velikog, kada je bila na poklonjenju Hristovom grobu u Jerusalimu.

Nakon što je preuzeo vlast nad cijelim Rimskim carstvom, car Konstantin Veliki želio je da obnovi hrišćanske svetinje u Svetoj zemlji.

Jedna od najvećih želja Svetog cara Konstantina i njegove majke, Svete carice Jelene, bila je da pronađu Časni Krst na kojem je bio raspet Isus Hristos.

Carica Jelena je nakon mnogo muke i truda uspjela da dozna gdje se nalazi Časni Krst i naredila je da se kopa zemlja.

Nakon izvjesnog vremena, kopači osjetiše divan miris iz zemlje, a nedugo zatim otkopaše i tri krsta, tablicu na kojoj je pisalo “Isus Nazarećanin, car Judejski” i klinove kojima je bio prikovan za Krst.

Ne mogavši da razaznaju na kojem je tačno krstu bio raspet Hristos, dosjete se da na mrtvaca, čija je pogrebna povorka prolazila, polože sva tri krsta.

Kada je Časni krst dotakao tijelo mrtvaca, on je vaskrsao, a Krst je odnesen na Golgotu.

Na vijest da je Časni Hristov krst pronađen, okupilo se mnoštvo naroda – svi su željeli da ga vide, dodirnu i cjelivaju.

Patrijarh Makarije odlučio je da podigne Krst na jedno uzvišenje.

Prvo uzdizanje, Vozdviženje, Časnog krsta dogodilo se 326. godine i od tada je Časni krst stajao u srebrnom kovčegu u Hramu Hristovog Vaskrsenja koji je carica Jelena potom podigla na Golgoti.

Taj dan se slavi kao Krstovdan, jedan od najznačajnijih praznika u godini.

I pored njene želje da ta relikvija ostane netaknuta, vijekovima je od Časnog krsta uzimana čestica po čestica i raznošena po cijelom svijetu.

Praznik je obilježen crvenim slovom i na taj dan se obavezno posti.

Krstovdan se uvijek obilježava 14. septembra po starom, odnosno 27. septembra po novom kalendaru.

Od 1. oktobra do 30. novembra pozivom na broj 1434 donirate 2 KM za pomoć djeci i mladima sa poteškoćama u razvoju na Kosovu i Metohiji!

Ovim pozivom pomežete u rehabilitaciji 208 djece sa poteškoćama u razvoju, te rad i završno opremanje Dnevnog centra „Podrži me – 9. januar“ u Kosovskoj Mitrovici, kao i opstanak Srba na Kosovu i Metohiji.

Povodom Svjetskog dana srca u ponedjeljak, 29. septembra, ispred Doma kulture u Srpcu, u periodu od 11 do 13 časova Dom zdravlja Srbac organizovaće besplatno mjerenje krvnog pristiska i šećera u krvi. Dijeliće se promotivni materijal, a sve u cilju podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima.