Archive: April 2025

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik kojem je suština oprost, vjera u spasenje i novi život. Ovaj praznik vjernici širom svijeta obilježavaju u krugu svojih porodica. O samom Vaskrsu, ali i danima koji su mu prethodili, razgovarali smo sa sveštenikom lepeničke parohije jerejem Nenadom Đurićem.
“Kada govorimo o Vaskrsu i o njegovoj simbolici, Vaskrs je najvažniji i najstariji hrišćanski praznik, praznik nad praznicima, praznik pobjede života nad smrću. Naša crkva se velikim ili časnim postom priprema, za praznik vaskrsenja Hristovog. Taj post traje četrdeset dana pred samo Vaskrsenje i kruna samog posta je praznik Vaskrsenja Hristovog”, kaže Đurić.
“To nije samo uzdržavanje od određene hrane, već i vrijeme duhovnog pročišćenja, pokajanja, molitve i činjenja dobrih dela. Cilj posta je da se čovek približi Bogu, da pročisti svoje srce i da Vaskrs dočeka kao istinsko duhovno vaskrsenje”, rekao je jerej Đurić.
“Veliki petak je najžalosniji dan za nas hrišćane, dan kada Hristos strada, ali opet po promislu Božjem, jer Hristos je upravo zbog tog razloga i došao, pokazujući da put spasenja nije jednostavan, nije lak, nego ono čega ćemo se mi sutra sjećati Hristove krsne žrtve, ali i njegovog puta do Golgote, do mjesta gdje će biti raspet. Na tom putu Hristos je nosio svoj krst, mi to upoređujemo sa našim krstom, sa svakodnevnim brigama, sa našim teretom ajde da kažemo koji često ko ljudi nosimo. Naravno, uvijek imajući na umu one riječi Gospodnje molitve i kažemo: ‘I da bude volja tvoja i na zemlji, kao i što je na nebu’. Dakle, Hristos je na tom putu pretrpio i šibanje i poruge i ismijavanje i svašta nešto, ali je taj krst iznio na Golgotu. Tako i mi kroz život nosimo sve to sa teškoćom do naše Golgote, do našeg gubilišta, do trenutka naše smrti, kada mi treba da se predamo Gospodu. Hristos treba da nam bude primjer u svemu tome, jer on nikoga ne osudi tokom svoga puta, nikome nije uzvratio na način kako je on primio nego naravno sa ljubavlju i trpljenjem, je nosio svoj krst do kraja”, kazao je Đurić.

Svakako da nema porodice koja obilježava Vaskrs, a da u svojoj kući ne priprema i šarena jaja. Sama simbolika šaranja jaja se često zaboravlj, pa smo zamolili jereja Đurića da nam je ispriča:
”Kada je Marija Magdalina, jedna od očevidaca da je u Hristovom grobu Hristos vaskrsao i ona koja je vidjela vaskrslog Hrista, došla kod cara Tiberija da mu ispriča da je Hristos vaskrsao, on nije mogao u to da povjeruje. Ona ne znajući kako da mu dokaže, a pošto se na njegom stolu-trpezi nalazilila korpa jaja koje je on vjerovatno koristio za obrok, ona je uzela jaje i rekla:’Kao znak da je Hristos vaskrsao, neka ovo jaje postane crveno’ i ono je postalo crveno. Mi danas u različite boje farbamo jaja, ali to crveno jaje ostavljamo kao tkz. čuvarkuću koja tokom cijele godine ostaje, u našem domu, u našoj kući, uvijek nas sjećajući na vaskrsenje Hristovo. Svaka nedjelja predstavlja Vaskrsenje Hristovo, jer Hristos je vaskrsao u nedjelju”, rekao je svrštenik Đurić.
Đurić je uputio hrišćansku poruku ljubavi i Vaskršnju čestitku:
“Svim parohijanima, ali i svim hrišćanima, želim čestitati Vaskrs, želim poručiti da svakog dana, mi trebamo da vaskrsavamo, to jest da preobražavamo kako svoju duhovnost tako i fizičku stranu našeg bića, jer na to smo upravo pozvani, da kada dođe kraj našem ovozemaljskom putu da ustvari budemo dostojni da uđemo u carstvo nebesko zajedno sa Gospodom. Molite se jedni za druge, za mir, za ozdravljenje, sjetite se nemoćnih, onih koji boluju, pate i stradaju. Budite podrška, budimo graditelji, a ne rušitelji. Srećan vam i Bogom blagosloven ovaj dan u koji smo se rodili za život vječni. Sa ovim željama i molitvama Vaskrslome Gospodu Hristu želim vam svako istinsko dobro i pozdravljam vas najradosnijim pozdravom: Hristos vaskrse – vaistinu vaskrse!”, poručio je Đurić.

Emisiju možete poslušati u programu našeg radija u subotu, 19. aprila, od 10 časova na frekvenciji 93,2 MHz i putem interneta radiosrbac.com

Pravoslavni vjernici u nedjelju proslavljaju Vaskrs – najveći i najznačajniji hrišćanski praznik, praznik nad praznicima, koji predstavlja Hristovu pobjedu života nad smrću. Vaskrs je vrhunac hrišćanske Crkvene godine, praznik koji utjelovljuje tri osnovna postulata na kojima počiva cjelokupno hrišćanstvo – vjera, nada i ljubav i koji slavi Hristovo vaskrsnuće.

Povodom Vaskrsa, najradosnijeg hrišćanskog praznika, čestitku građanima opštine Srbac, sveštenstvu i monaštvu, uputili su Njegovo preosveštenstvo episkop marčanski gospodin Sava, vikar mitropolita banjalučkog Jefrema.

,,Sa radošću pozdravljam sve slušaoce Radio Srpca, ali i sve građane opštine Srbac koji proslavljaju praznik Vaskrsenja Hristovog, riječima najradosnijeg pozdrava: ‘Hristos Vaskrse-vaistinu vaskrse!’, to jest onim riječima koje nam ulivaju snagu, nadu i saznanje da Hristos, u koga vjerujemo kao pravoslavni hrišćani, zaista jeste vaskrsao iz mrtvih i da poslije njegovog vaskrsenja ne postoji konačna riječ o čovjeku, ponajmanje je to ona riječ ‘kraj’, biološki kraj čovjekovog postojanja, nego Vaskrsenje Hristovo daje jednu novu dimenziju postojanja, daje već ovdje i sada otvorenu vječnost za čovjeka i znamo da čak i kada odemo odavde, da je vaskrsenje Hristovo zalog našeg vaskrsenja, zalog našeg postojanja i da nikada nismo izgubljeni. Zbog toga Hristos dolazi na ovaj svijet i vaskrsava da bi svakom čovjeku, koji to hoće, naravno, otvorio mogućnost da i sam bude vaskrsnut, da i sam živi realnost i radost Vaskrsenja Hristovog, odnosno da čovjek ima početak, ali da nikad nema kraj i da se ono što čini i radi, misli, govori i propagira izgrađuje na činjenici da je stvoren za učestvovanje u slavi Božijoj, da je stvoren za dobro, da je stvoren za svaku vrlinu, da je stvoren za zajednicu. Prema tome treba da pazimo da ni u čemu naš lični, partikularni interesi ne ometu naš odnos sa Bogom i sa bližnjima, jer samo na taj način smo i mi potpuni i kompletni ljudi. Još jednom, svima vama čestitam praznik Vaskrsenja Hristovog, da svi u zdravlju i radosti duhovnoj proslavite najveći praznik, da posjetite svoje bližnje, posebno one kojima je potrebno da ih se neko sjeti i da se uvijek radujemo susrećući jedni druge. Hristos vaskrse-vaistinu vaskrse!“, rekao je Njegovo preosveštenstvo episkop marčanski Sava.

Pravoslavnim vjernicima se bliži najradosniji hrišćanski praznik-Vaskrs, koji će proslaviti u nedjelju, 20.aprila.

Visokoprepodobni arhimandrit Teofil, iguman Srpskog pravoslavnog manastira Osovica uputio je vaskršnju čestitku svim pravoslavnim vjernicima sa područja naše opštine i šire, ističući značaj vjere, zajedništva i ljubavi prema bližnjima.

,,I ove godine šaljemo vaskršnju poruku, koja nas podsjeća da nas je Gospod stvorio za vječnost, da je vaskrsenje Hristovo zalog našeg vaskrsenja, objava mira, poruka ljubavi, osnov svega onoga što je božansko u čovjeku, a božansko u čovjeku je dobrota, ljubav, vjera, nada i Bog od nas očekuje da se upravo u tome usavršavamo. Da Bog dadne da i u ove velike vaskršnje dane čistimo dušu svoju, srce svoje od svega onoga što šteti našem spasenju i da se u vrlinama trudimo što više možemo, da imamo ljubavi jedni prema drugima i prema Bogu, jer uslov ljubavi prema bližnjima je uslov ljubav prema Bogu i obrnuto. Zato se u ovom pashalnom periodu sjećamo tih spasonosnih Hristovih riječi da svaki koji želi da pođe za njim, uzme krst svoj i pođe za njim, što znači da prihvati da u životu ne može biti sve onako kako mi želimo, već da moramo da se povinujemo volji Božijoj, okolnostima, da prihvatimo bližnje onakve kakvi jesu, kao što Gospod prihvata nas. Prihvatajući tako naše bližnje i trudeći se da zaista uspijemo u tome, što nije nimalo lako i jednostavno, mi se upodobljavamo Bogu i samim tim, na jedan čudan i neobičan način, uspijevamo da doživimo vaskrsenje Hristovo onakvo kakvo ono i jeste. Hristos vaskrse-vaistinu vaskrse!“, rekao je arhimandrit Teofil u vaskršnjoj čestitki.

Polaznici Dječijeg vrtića “Naša radost” Srbac danas su u novom vrtiću, u organizacionoj jedinici “Srbija”, farbali vaskršnja jaja i na taj način se pripremali za najradosniji hrišćanski praznik Vaskrs.

Zbog vremenskih neprilika vaspitanici vrtića nisu se mogli lično pridružiti starijim drugarima na gradskom trgu u Srpcu, u sklopu manifestacije “U susret Vaskrsu”, ali su uz pomoć svojih vaspitačica, na kreativan način, ukrasili vaskršnja jaja u prostorijama njihove ustanove.

Predstavnici Narodne biblioteke, koja je organizovala manifestaciju, donijeli su prethodno mališanima jaja i boje za farbanje a za iskazani trud nagradili su ih prigodnim poklonima.

U ukrašavanju vaskršnjih jaja učestvovali su i polaznici predškolskog programa u godini pred polazak školu, koji pohađaju ovaj program u vrtiću.

Direktorica vrtića Bogdana Miholjčić govorila je danas mališanima o značaju Vaskrsa i istakla da je cijela ova sedmica bila posvećena obilježavanju ovog praznika.

Vaspitačica Daliborka Grabovac rekla je da su organizovani brojni sadržaji i radionice na ovu temu, a djeca su kroz pjesmice, recitacije i kreativne radove učila o Vaskrsu.

“Izrađivali smo i različite vaskršnje ukrase koje smo izložili na naše štandove. Sredstva od prodaje radova biće usmjerena za nabavku igračaka našim drugarima iz starog objekta vrtića”, rekla je Grabovac.

Ona je dodala da su danas u gostima imali i Animatora Fazonka koji je za djecu izveo dvije predstave pod nazivom “Vaskršnja čarolija”.

Mališani i kolektiv vrtića “Naša radost” svim sugrađanima žele srećne vaskršnje praznike, uz puno osmijeha, ljubavi i porodične radosti!

Više fotografija možete pogledati na našem facebook profilu.

Opštinska organizacija Crvenog krsta Srbac, u saradnji sa Crvenim križom Slovenije, danas je u novoj skupštinskoj sali organizovala prezentaciju i radionicu u okviru projekta “Prva pomoć – svuda za svakoga”, koji finansira Ministarstvo odbrane Republike Slovenije.

Cilj pokaznih vježbi je pokazati način i svrhu upotrebe AED uređaja, takozvanog defbrilatora, a u cilju zaštite života i zdravlja svih pojedinaca, rekao je sekretar Crvenog krsta Srbac Igor Jovičić.

,,Plan je da u Srbac u septembru mjesecu stigne donacija dva AED uređaja, koji će biti postavljeni na adekvatnim lokacijama. Danas smo održali praktičnu vježbu, kojoj su prisustvovali pripadnici Policijske stanice Srbac, Civilne zaštite, Teritorijalne vatrogasne jedinice, Gorske službe spasavanja, volonteri i članovi kluba mladih Crvenog krsta Srbac. Cilj je da obučimo što više osoba za korištenje defibrilatora, a samim tim i spasimo nekom život”, kaže Igor Jovičić.

U ime lokalne uprave prisutnima se obratio predsjednik SO-e Srbac Dejan Dević, koji je istakao značaj Crvenog krsta u Srpcu.

,, Opština Srbac i Crveni krst imaju odličnu dugogodišnju saradnju, jer ako znamo da ova organizacija sljedeće godine obilježava 80 godina rada, onda je sve jasno. Koristim ovu priliku da se još jednom javno zahvalim članovima srbačkog Crvenog krsta koji su i prilikom nedavnih poplava na području naše opštine pružali pomoć ugroženom stanovništvu 24 časa dnevno. Ova radionica je bitna kako bi edukovali što veći broj osoba za rukovanje defibrilatorima i tako u budućnosti stvorili preduslove za pružanje prve pomoći svima kojima je u tom trenutku potrebna”, rekao je Dević.

Zamjenik generalnog sekretara Crvenog krsta Slovenije Nuška Jerman rekla je da je ovo nastavak projekta koji je počeo 2022. godine, te da će ove godine opština Srbac dobiti dva AED uređaja.

,,Nakon sedam opština u RS u kojima je završen ovaj projekat, ove godine ćemo uključiti Srbac i Derventu. Danas je obuka za volontere, a u junu ćemo organizovati obuku za trenere prve pomoći. Glavna svrha je da se usvoji što više znanja iz ove oblasti. Srbac će dobiti dva AED uređaja i u septembru planiramo organizovati pokaznu vježbu za građane”, izjavila je Nuška Jerman.

Današnjoj radionici u Srpcu prisustvovao je i generalni sekretar Crvenog krsta RS Rajko Lazić, koji je rekao da je riječ o edukaciji šire javnosti u pogledu pružanja prve pomoći kako bi se spasio ljudski život.

,,Riječ je o nastavku međunarodnog projekta koji podrazumjeva veću bezbjednost svih učesnika u saobraćaju. Drago mi je da će i građani Srpca dobiti ovu donaciju, ali i da će moći da prođu obuku za korištenje opreme u slučaju potrebe da se ukaže prva pomoć. Crveni krst Srbac pokazao je potrebu svog postojanja tokom nedavnih poplava na području vaše opštine. Moja poruka je da podržimo rad Opštinske organizacije Crvenog krsta u Srpcu, jer je naš slogan ‘Crveni krst- porodica humanosti’ “,rekao je Rajko Lazić.

Članovi Crvenog križa Slovenije pored teoretske održali su i praktičnu obuku u pružanju prve pomoći unesrećenim u saobraćajnim nezgodama.

Predstavnici Boračke organizacije opštine Srbac, u saradnji sa Opštinskom upravom, uručilili su danas povodom vaskršnjih praznika 42 prehrambeno higijenska paketa za demobilisane borce Vojske Republike Srpske.

Goran Plotan, predsjednik Boračke organizacije opštine Srbac, rekao je da je ovo nastavak tradicije da se pred vaskršnje praznike dijele paketi za članove njihove organizacije a na prijedlog predsjednika mjesnih boračkih organizacija koji su dostavili spiskove boraca.

“Ovo je znak pažnje prema našim članovima demobilisanim borcima VRS. Htjeli smo i na ovaj način da pokažemo da naši borci nisu zaboravljeni od strane Boračke organizacije i lokalne uprave u Srpcu. Zahvaljujem svim predsjednicima mjesnih boračkih organizacija što su predložili imena. Imamo par mjesnih boračkih odbora koji su predložili porodice umrlih boraca i to znači da Boračka organizacija misli i na te ljude. Ovim putem zahvaljujem lokalnoj upravi, načelniku i predsjedniku skupštine što su izdvojili sredstva i nadam se i ubuduće korektnoj i još boljoj saradnji, jer mi samo kao dobri i jaki partneri možemo ostvariti sva ona prava koja pripadaju našim borcima“, rekao je Plotan.

Skupu je prisustvovao predsjednik SO-e Srbac Dejan Dević, koji je istakao da je od same pomoći bitnije da ovi ljudi shvate da nisu sami i zaboravljeni i da iza njih stoji opštinska uprava i Boračka organizacija.

“Sasvim je sigurno da ćemo nastaviti da i dalje posvećujemo pažnju ovoj kategoriji stanovništva, kako bi na što lakši način prevazišli ova izazovna vremena. Iako je od rata prošlo mnogo godina ovo ima smisla, jer ste svake godine stariji i sve više vam je potrebna podrška. Neka vam predstojeći vaskršnji praznici proteknu u dobrom zdravlju“, rekao je predsjednik Skupštine opštine Srbac Dejan Dević.

Na pomoći je u ime demobilisanih boraca zahvalio Slobodan Marić iz Ujedinjenog ravnogorskog pokreta otadžbine Srpske, koji su kolektivno članovi Boračke organizacije Srbac.

“Ovo je lijep gest Boračke organizacije Srbac, a više od ovih paketa borcima znači to što ih se neko sjetio pred veliki hrišćanski praznik Vaskrs. Još jednom hvala Boračkoj organizaciji što tradicionalno odvaja dio sredstava na ime pomoći za Božić, Vaskrs, ali i Bajram svojim saborcima“, rekao je Marić

Zahvalnost je izrazio i Mirko Vukašinović, demobilisani borac iz Prijebljega i dodao da ovu tradiciju treba nastaviti.

„Hvala Boračkoj organizaciji Srbac što brine o borcima Vojske Republike Srpske. Sasvim sam siguran da će im ova pomoć dobro doći pred predstojeće praznike”, rekao je Vukašinović.

Srpska pravoslavna crkva obilježiće sutra Veliki petak – dan kada je Isus Hristos stradao na krstu – najtužniji dan u godini.

Hristos, uhapšen prethodne noći, izveden je pred jevrejske prvosveštenike na suđenje zbog optužbi da propovijeda učenje za koje su tvrdili da je u suprotnosti sa vjerskim principima i zakonima judaizma.

Veći broj lažnih svjedoka, koje su prvosveštenici doveli, navodili su, između ostalog, da Isusovi govori o Carstvu nebeskom predstavljaju njegovu namjeru da se proglasi za jevrejskog cara koji će ih osloboditi od rimskog ropstva.

To je iskoristio prvosveštenik Kajafa i odlučio da Hrista preda rimskom namjesniku Judeje – Pontiju Pilatu, kako bi ga on osudio zbog pobune protiv Rima, što se kažnjavalo smrću.

Pilat je Hrista predao u ruke jevrejskom kralju Irodu, koji ga je vratio nazad rimskom namjesniku.

Na Pilatova pitanja i tvrdnje Isus je ćutao ili odgovarao samo sa: “Ti kažeš”, rekavši mu u jednom momentu da “njegovo carstvo nije od ovog svijeta”.

Vidjevši da nema elemenata za osudu, rimski namjesnik poslužio se starim jevrejskim običajem da za vrijeme Pashe bude pomilovan jedan osuđenik, te je okupljeni narod upitao da li želi slobodu za Hrista ili Varavu.

Okupljeni narod, podstrekavan jevrejskim prvosveštenicima, zatražio je slobodu za Varavu, a osudu za Hrista, riječima: “Krv njegova na nas i našu djecu”.

Pilat je tako i odlučio, rekavši: “Osudili ste nevinog”. Nakon toga je pristupio ritualnom pranju ruku. Otuda potiče izraz “pranje ruku” u značenju skidanje odgovornosti sa sebe.

Osuđenog Hrista vojnici su bičevali, stavili mu na glavu trnov vijenac i tjerali ga da do brda Golgota nosi krst, na kojem je razapet.

Raspetog Hrista vojnici su proboli kopljem između rebara, stavili mu na usta sunđer natopljen sirćetom, a iznad glave ploču sa natpisom na hebrejskom, grčkom i latinskom jeziku: “Isus Nazarećanin, car judejski”. Za to vrijeme Isus je molio Boga da im oprosti, riječima: “Oprosti im, Bože, jer ne znaju šta čine”.

Sveta jevanđelja navode da je Hristos u “deveti čas dana”, odnosno u tri časa poslije podne ispustio dušu.

U momentu Hristove smrti nebo se potpuno pomračilo, nastala je neviđena oluja, grobovi su se otvorili, a stijena na koju je stavljen krst pukla je po neprirodnoj liniji.

Mrtvog Hrista skinuli su sa krsta, umotali u pogrebno platno, sahranili u grobnicu, na čiji ulaz je postavljena velika kamena ploča, a pred grobom su stražarili legionari.

Hristova žrtva i njegova smrt na krstu je radi spiranja grijeha cijelog ljudskog roda i prethodila najvećem događaju – Vaskrsu – kojim je Bogočovjek pobijedio smrt i vječnu pogibelj, kao posljedice grijeha.

Pošto je Veliki petak najtužniji dan u godini, na taj dan zvona ne zvone, već se služba označava klepetalima, udarcima drvenim batovima u drvenu ploču. Tog dana se služi služba – koja se zove Carski časovi, a uveče se čita statija sa iznošenjem plaštanice, ophodom oko hrama i polaganjem plaštanice – platna koje simbolizuje stradalog Hrista.