Učenici prvog i trećeg razreda tehničara CNC tehnologija i prvog
razreda bravara/zavarivača njih 57 u pratnji predmetnog profesora Mirka Tatića
posjetilo je preduzeće “Kolektor”. Učenici su proizvodne pogone
obišli podijeljeni u tri grupe. Kao i svaki put u proteklih osam godina,
učenici su dočekani od strane direktora ,,Kolektora“ i tri mašinska inženjera,
koji vode kompletnu proizvodnju. Učenici su vidjeli kako se proizvode
transformatori, senzori, feritna jezgra, kalemovi, komutatori, magneti,
odašiljači različitih signala, te posmatrali spajanja namotaja lemljenjem,
različita mjerenja, ispitivanja proizvedenih elemenata, što i inače uče u školi
po Nastavnom planu i programu.
Nakon obilaska proizvodnih pogona, učenici su prešli u restoran,
gdje su dobili sokove i vodu. Postavljali su pitanja direktoru ,,Kolektora“, a
pozvani su i na biciklijadu, čiji je sponzor upravo ,,Kolektor“. Na izlazu iz
firme, svi učenici su dobili poklone i nakon posjete vratili se u školu na
četvrti čas. Prevoz za učenike bio je besplatan.
,,Svi smo zahvalni što nam je škola omogućila stručnu posjetu
kompaniji ,,Kolektor“. Obilaskom
proizvodnih pogona bliže smo upoznali radno okruženje, savremene
mašine i primjenu znanja, koje stičemo u školi. Zadovoljni smo ovim iskustvom i
smatramo da će nam to biti velika
motivacija za dalje učenje i napredovanje u struci“, izjavili su učenici Ana Zelenac i Aleksa Bajić.
Dan sjećanja : Osnovci iz Srpca, Sitneša i Razboja prisustvovali parastosu i pomenu žrtvama ustaškog zločina u Donjoj Gradini
Učenici, nastavnici i pomoćnik direktora Osnovne
škole”Jovan Jovanović Zmaj”Srbac su u nedjelju, 27. aprila,
prisustvovali obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida
u Drugom svjetskom ratu u Spomen-području Donja Gradina i na ovaj način odali
dužno poštovanje stradalima u najvećem stratištu sistema koncentracionih logora
Jasenovac. Tako je ova škola i ove godine dala svoj doprinos u obilježavanju
Dana sjećanja, prvo panoom u holu škole, a potom odlaskom učenika na
komemoraciju u Spomen-područje Donja Gradina. Uz podršku Ministarstva prosvjete
i kulture, koje je omogućilo prevoz, srbački osnovci su tako sa svojim
nastavnicima posjetili spomen-kompleks u Donjoj Gradini i prisustvovali
polaganju vijenaca, parastosu i obraćanjima vjerskog i državnog vrha.
I učenici osmog i devetog razreda Osnovne škole “Vuk
Karadžić”iz Sitneša i Osnovne škole ,,Dositej Obradović” Razboj su,
takođe, juče prisustvovali parastosu i pomenu žrtvama ustaškog zločina u Spomen
– području Donja Gradina. Učenici iz Sitneša su išli u pratnji nastavnika
Snežane Lopatić i Nenada Šarića, a pratnja učenicima iz Razboja bile su Slavica
Šnjegota i Daliborka Stojković.
Centralna manifestacija obilježavanja pomena žrtvama ustaškog
zločina – genocida Nezavisne Države Hrvatske u koncentracionom logoru Jasenovac
i njegovom najvećem stratištu, Donjoj Gradini, održana je uz masovno učešće
građana i učenika osnovnih i srednjih škola u Republici Srpskoj, kao i uz
prisustvo najviših zvaničnika Republike Srpske i Srbije.
Dan sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u
Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine i 80 godina od proboja
logoraša iz koncentracionog logora Jasenovac zajednički obilježavaju Vlade
Republike Srpske i Srbije.
Na osnovu prvih ekshumacija koje je uradila državna komisija Federativne Narodne Republike Jugoslavije, a koje je potvrdio centar “Simon Vizental”, zaključeno je da je u jasenovačkim logorima nestalo 500.000 Srba, 80.000 Roma, 32.000 Jevreja i nekoliko desetina hiljada antifašista različitih nacionalnosti. Međutim, u memorijalnom kompleksu Jasenovac, koji danas pripada Hrvatskoj, kao žrtve su navedeni samo oni koji su identifikovani, odnosno 83.145 ubijenih. Među stradalima, za 1.337 dana postojanja logora Jasenovac, bilo je više od 20.000 djece. Logor Donja Gradina oformljen je 1942. godine u sistemu ustaškog logora Jasenovac, a bio je aktivan sve do završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine i sloma Nezavisne Države Hrvatske. Donja Gradina bila je jedno od najvećih stratišta jasenovačkog logora, gdje su ubijani mahom Srbi, Jevreji i Romi.
Srednjoškolka Sonja Mikić osvojila prvo mjesto na republičkom takmičenju iz finansijskih tržišta
Učenica četvrtog razreda ekonomske škole Centra srednjih škola
„Petar Kočić“ iz Srpca, Sonja Mikić, osvojila je prvo mjesto na republičkom
takmičenju iz finansijskih tržišta, koje je održano u petak, 25. aprila na
Ekonomskom fakultetu u Banjaluci.
Sonju je pripremala profesorica Lela Bakić, a svojim znanjem i
zalaganjem nadmašila je konkurenciju i zasluženo bila najuspješnija na
ovogodišnjem takmičenju. Organizator je bila Banjalučka berza, čiji su
zaposleni činili stručnu komisiju za ocjenjivanje radova.
Pored takmičarskog dijela, učesnici i njihovi profesori imali su
priliku da prisustvuju i promociji Ekonomskog fakulteta, što je dodatno
obogatilo ovo stručno okupljanje.
Na prethodno održanom školskom nivou takmičenja, iz iste
generacije kao i Sonja, prošla je i učenica Anastasija Vujičić, takođe pod
mentorstvom profesorice Bakić.
Za osvojeno prvo mjesto Sonja je dobila vrijednu nagradu — 120
akcija Telekoma Srpske a.d. Banjaluka, kao i stručnu knjigu „Korporativne
finansije – teorija i praksa“ autora Asvata Damodarana, u prevodu na srpski
jezik.
„Neizmjerno mi je drago što sam osvojila prvo mjesto. Dugo sam
se spremala i ovo takmičenje mi je bilo u planu već duže vrijeme, jer je jedno
od rijetkih gdje možemo da pokažemo svoje znanje kao ekonomski tehničari. Bilo
je ovo divno i poučno iskustvo. Smatram da će mi znanje koje sam stekla biti od
velike koristi u daljem školovanju. Veliko hvala profesorici Leli Bakić, koja
se nesebično trudila oko naše pripreme, kao i mojoj drugarici Anastasiji, koja
mi je bila podrška u svakom trenutku“, rekla je Sonja.
Izvor: Centar srednjih škola “Petar Kočić” Srbac
Svečano proslavljena slava Hrama Vaskrsenja Hristovog u Srpcu
Danas je u Srpcu svečano
proslavljena hramovna slava Hrama Vaskrsenja Hristovog. Svečanost je počela Svetom
liturgijom, koju je služio arhimandrit Teofil, iguman manastira Osovica, uz
sasluženje protjereja Željka Sarića i protonamjesnika Aleksandra Kusturića, a molitveno
učešće je uzeo i protojerej Mile Drinić.
U svojoj besjedi, athimandrit
Teofil je podsjetio na značaj praznika Vaskrsenja Hristovog, ističući da svake godine
praznici iznova utiču na naš duhovni razvoj, a ljubav prema Bogu i bližnjima,
kao i praštanje, čine da budemo bolji i spoznamo istinsku ljepotu života.
,,Neka je srećan i Bogom
blagosloven ovaj veliki praznik kada proslavljamo slavu ovog našeg svetog
hrama. Praznik Vaskrsenja Hristovog je praznik nad praznicima, praznik koji nam
pokazuje da rođenje, život i smrt ni jednoga čovjeka na svijetu nisu slučajni i
nisu uzaludni i da je pred Gospodom život svakog čovjeka podjednako važan, a
Vaskrsenje Gospodnje je dokaz za to, da su svi pred Njim isti. Svake godine
iznova proslavljamo praznike, jer se svake godine penjemo na duhovnoj ljestvici,
dostižući nove duhovne visine. Potrudimo se da u ove velike dane otvorimo srce
za Boga, da se izmirimo sa bližnjima, da u ljubavi prema Bogu i bližnjima
koračamo u susret novim praznicima, novim blagoslovima Božijim, a onda ćemo
vidjeti koliko je život lijep i koliko ima smisla“, rekao je arhimandrit
Teofil.
Nakon lomljenja slavskog kolača i trokratnog
ophoda oko hrama, uslijedio je blagoslov vjernika i trpeza ljubavi.
Ove godine, domaćin slave je
bio Mile Stojković iz Donje Lepenice.
,,Već duže vrijeme da
porodicom posjećujem manastire i crkve u Srbiji i kod nas, pa sam dobio ideju
da se prijavim da budem domaćin slave hrama u Srpcu. Za mene i moju porodicu ovo
je velika čast i zadovoljstvo nam je što nam se ta želja ispunila. Hvala svim
ljudima koji su danas došli i nadam se da ćemo se iduće godine okupiti u još
većem broju“, rekao je Stojković.
Protojerej Željko Sarić je
svim parohijanima čestitao hramovnu slavu, izražavajući želju da se svake
godine u zdravlju okupljaju u što većem broju.
,,Danas svim svojim
parohijanima upućujem iskrenu čestitku povodom hramovne slave. Hram je posvećen
Vaskrsenju Hristovom, a iz određenih razloga smo odredili da hramovnu slavu
proslavljamo u nedjelju poslije Vaskrsa, na Tominu nedjelju i, evo, već treću
godinu zaredom slavu svečano i s radošću proslavljamo s našim narodom. Želja
nam je da dugo godina, uz Božiju pomoć, proslavljamo i u zdravlju i radosti
dočekujemo što veći broj vjernika. Ove godine domaćin je bio Mile Stojković iz
Lepenice, a za sljedeću godinu se prijavio Saša Spasojević sa suprugom
Zlatiborkom. Još jednom-svim parohijanima i braći sveštenicima srećna slava
našeg hrama“, rekao Sarić.
Među brojnim gostima bio je i
načelnik opštine Mlađan Dragosavljević, koji je izrazio zadovoljstvo što
prisustvuje svečanosti i čestitao hramovnu slavu sveštenicima, ali i svim parohijanima.
,,Prilika je ovo da
sveštenstvu i svim parohijanima čestitam hramovnu slavu. Mogu reći da Hram
Vaskrsenja Hristovog predstavlja jedan od simbola naše lokalne zajednice, kao
mjesto koje nas okuplja u jačanju naše pravoslavne vjere, kroz koju treba da
postanemo bolji ljudi i još jače gradimo zajdništvo“, rekao je načelnik opštine
Mlađan Dragosavljević.
Slavskim svečanostima su prisustvovali i jerej Nenad Đurić, načelnica Odjeljnja za finansije Zorica Stamenić, direktorica Dječijeg vrtića ,,Naša radost“ Bogdana Miholjčić i brojni drugi gosti.
Koncert hora ,,Blagovjestitelji” rasplamsao duhovnu iskru u Sitnešima
U svečanoj i do posljednjeg mjesta ispunjenoj sali
Društvenog doma u Sitnešima, u petak 25. aprila, održan je koncert
novoosnovanog hora Blagovjestitelji — jedinstvenog ansambla koji svojim
pojanjem budi davno zaboravljene tonove duhovne muzike.
Pod vođstvom harizmatične Dragane Vučić, doktoranda na
Filološkom fakultetu Moskovskog univerziteta „Viša škola ekonomije“, publika je
imala priliku da osjeti snagu i ljepotu vizantijskih napjeva.
Veče je počelo molitvom Oče naš u obradi ruskog kompozitora
Nikolaja Kedrova, nakon čega su se redale pjesme koje su publika pratila u
potpunom miru i dubokoj unutrašnjoj koncentraciji: Zadivi se Josif, Kirie
eleison, Angel vopijaše i Bogorodice Djevo. Svaka izvedba bila je poput tihog
šapata drevne duhovnosti koji je putovao kroz vrijeme i prostore — od grčkog i
ruskog do crkvenoslovenskog jezika.
„Vizantijsko pojanje je nešto što se rijetko čuje u našim
krajevima. Ono zahtijeva poseban ton — ison — na koji se vaja tekst, bilo u
jednoglasju, bilo u višeglasju“, objasnila je Dragana, koja je i osnivač hora.
Repertoar je sa pojcima uvježbavala više od dva mjeseca, s ljubavlju i
predanošću koju se moglo osjetiti u svakom tonu.
Program je bio obogaćen i nastupima Folklornog udruženja
građana „Motajički vuk“ koje je unijelo dah tradicije, dok je pjevačka
radionica „Naša budućnost“ iz Ilove oduševila autorskim pjesmama poput Crvena
jaja i Svoj na svome, te duhovnom pjesmom Svetom vladici Platonu, za koju je
nedavno objavljen video-spot, a koja je odmah pobrala simpatije publike.
U duhu Vaskrsa, hor je izveo i svečane pjesme poput LJudi
likujte, Evo Gospoda, Vaskrslo srpstvo, Radujte se Hristos Voskrese, te
nostalgičnu i snažnu pjesmu Sveta Krajina, koja je na kraju koncerta izazvala
gromoglasan aplauz. Poseban trenutak bio je i završetak koncerta uz kolo i
veselu atmosferu, u skladu sa naslovom koncerta — „Radujte se“.
U pratnji maestra Baneta Cvijetića na harmonici i soliste
Ilije Vučića, ovo veče je poprimilo oblik istinskog praznika duše.
Hor Blagovjestitelji, iako mlad, brzo raste — od četiri
djevojke koje su započele ovu duhovnu misiju, danas broji oko 30 članova. Oni
redovno učestvuju u liturgijama pri lepeničkoj parohiji, ali i rado odgovaraju
na pozive za druge nastupe.
„Praznik Blagovijesti smo uzeli kao svoju slavu, a moja
lična misija je da kroz pojanje prenesem mladima ljubav prema duhovnoj muzici.
Za mene, to je najljepša terapija za dušu“, s toplinom je rekla Dragana.
Već u srijedu, 30. aprila očekuje ih novi nastup na
humanitarnom koncertu “Jedan osmijeh, hiljadu drugara” koji će se
održati u 18 časova u Domu kulture “Uglješa Kojadinović” u Srpcu, u
organizaciji osmog jedan razreda OŠ “Jovan Jovanović Zmaj”, a povodom
prikupljanja sredstava za ekskurziju.
“Gostujemo i u Prnjavoru 11. maja u Domu kulture, kada ćemo ujedno imati koncert Pjevačke grupe “Naša budućnost” čiji sam takođe član zajedno sa sestrom Mirjanom. Biće ovo još jedna prilika da široj publici predstavimo naš bogat repertoar”, naglasila je Dragana.
Manifestacija ,,Spoj tradicionalnog i modernog“ oduševila posjetioce
Društveni dom u Razboj Lijevču
u petak je bio do posljednjeg mjesta ispunjen posjetiocima, koji su došli da
podrže mlade članove ANI ,,Lijevče“ Razboj i UG ,,C.E.Z.A.R.“ Srbac, učesnike
manifestacije pod nazivom ,,Spoj tradicionalnog
i modernog“.
Okupljeni na jednom mjestu,
folkloraši i plesači modernog plesa, priredili su sjajnu zabavu za sve prisutne,
pokazujući da tradicionalne i moderne igre imaju isti cilj-okupljanje djece i
mladih, sticanje novih prijateljstva, prmociju zdravog načina života i
društveni razvoj svakog pojedinca.
Direktorica UG ,,C.E.Z.A.R.“
Tanja Šnjegota kaže da im je bilo veliko zadovoljstvo organizovati jedno ovakvo
veče i dodaje da se na ideju došlo na
jednom od treninga škole sporta, koju organizuju u ovoj mjesnoj zajednici.
,,Potrudili smo se da spojimo
ono što je moderno i tradiciju i mislim da smo u tome uspjeli, možda i više
nego što smo očekivali. Svi učesnici su bili sjajni i kada vidimo koliko su sva
djeca zadovoljna i srećna, vidimo da smo učinili pravu stvar i da treba da
nastavimo sa ovakvim manifestacijama. Zahvaljujem svima koji su došli da nas
podrže, kao i domaćinu na lijepom dočeku“, rekla je Šnjegota i dodala da je Međunarodni
dan plesa bio pravi povod za organizovanje jednog ovakvog događaja.
Predsjednik ANI ,,Lijevče“
Jordan Kuvalja, koji je bio domaćin događaja, takođe je izrazio zadovoljstvo
održanom manifestacijom, istakavši da je ovo okupljanje imalo i humanitarni karakter.
,,Prvo želim da zahvalim Cezaru na jednoj ovakvoj ideji i pomoći u organizaciji. Veče je bilo zaista prelelijepo i već se rodila želja da ovo preraste u tradiciju. Večeras je učestvovalo 120 učesnika, a bilo je preko 250 posjetilaca. Cijena ulaznice je bila dvije marke, a sav prikupljen prilog biće usmjeren za odlazak učenika na ekskurziju. Zaista smo srećni što su svi bili zadovoljni i to nas motiviše da još bolje radimo i smišljamo neka nova zanimljiva druženja“, rekao je Kuvalja.
Pored plesača, predstavili su se polaznici Cezarove škole sporta.
Manifestaciji su prisustvovali predsjednik skupštine opštine Srbac Dejan Dević, načelnik Odjeljena za urbanizam i stambeno-komunalne djelatnosti Dario Kresojević, komandir Policijske stanice Srbac Siniša Šnjegota.
U Perutninu Ptuj S u poslednjih pet godina uloženo oko 16 miliona KM, a prošla godina najjača po investicijama
Govoreći o proizvodnji piletine, modernizaciji pogona, planovima
za 2025. godinu i svemu što stoji iza procesa od farme do trpeze, direktor
Perutnine Ptuj S Velibor Popović izjavio je za Radio Srbac da je prošla godina
bila godina investicija i dodao da su u 2024. godini ostvarili prihod u iznosu
od 102,7 miliona maraka. Uzgojeno je 14,2 miliona brojlera i obrađeno oko 23
hiljade tone mesa ili sedam puta više od nekog najboljeg vremena kada je
klaonica radila. Kada su u pitanju planovi za 2025. godinu očekuje se rast
proizvodnje za osam do 10 odsto.
Naglasio je da su poređenja radi 2020. godine obrađivali 10
miliona brojlera, a prošle godine 14,2 miliona dok u 2025. godini očekuje oko
15,5 miliona brojlera tako da se s pravom mogu svrstati među najuspješnije u
ovoj industriji.
“Prihodi iz godine u godinu rastu, a prošle godine smo prvi
put prešli tu nekada imaginarnu brojku od 100 miliona maraka prihoda. Mi smo u
2024. godini imali 102.7 miliona maraka prihoda. Naravno, rasli su i rashodi,
tako da je dobit u skladu sa očekivanjima. Generalno smo zadovoljni i sa
proizvedenim količinama, 2024. godina je godina u kojoj je proizvedeno 14,2
miliona brojlera koji su dovezeni u klaonicu i to je apsolutno najveća brojka
od kad klaonica postoji ili sedam puta više od nekog najboljeg vremena kada je
klaonica radila“, rekao je Popović.
„Generalno sam zadovoljan što se tiče proizvodnje, a posebno sam
zadovoljan sa investicijama i prošlu godinu mogu nazvati godinom investicija, a
možda će 2025. finansijski biti i veća sa investicijama. Prosječan broj radnika
je bio 343, mada smo završili godinu sa 380, a krajem marta ove godine smo
imali 394 radnika, tako da generalno, ako gledamo taj proizvodni dio, ja sam
zadovoljan. Ako se poredimo sa ostalim našim kompanijama u grupaciji Perutnina
Ptuj koja je ukupno prihodovala pola milijarde KM i koja ima preko 4,5 hiljade
zaposlenih mi smo u mnogim parametrima pri samom vrhu i često najbolji. Ekipa
mojih saradnika zna šta radi, imamo dobar dio menadžmenta i kolege u
proizvodnji koji neposredno kao radnici sve to dobro iznesu“, kaže Popović.
On ističe da su prošle godine započeli jako puno projekata i većina njih je već i završena. Inkubatorska
stanica je, zahvaljujući dobrom izvođaču, u poodmakloj fazi gradnje, a za
dvadesetak dana očekuje da će krenuti montaža opreme.
“Kapacitet nove inkubatorske stanice je 27 miliona jajnih
mjesta ili oko 23 miliona proizvedenog starog pileta. To će biti kapacitetom
najveća inkubatorska stanica u BiH. Njena prednost je što je u samom
projektovanju kod građenja energetskog dijela predviđena mogućnost proširenja
do 2 puta. To je važno, jer intenzivno radimo na dobijanju izvoznog broja i
nadam se da ćemo u nekoj budućnosti imati mogućnost da pored mesa koje radimo
za izvoz moći da izvozimo i živu perad, tako da će ta inkubatorska stanica sigurno
imati svoju ulogu. To će donijeti i novih desetak radnih mjesta, a
plan je da do kraja godine imamo sve istestirano i objekat po najvišim
standardima u toj oblasti. Mislim da je to dobar podatak i sa stanovišta
lokalne zajednice, jer to je nešto što je investirano u Srbac. Pored toga je
napravljena jedna jako dobra baza za dalje širenje, jer ta inkubatorska stanica
ima posebnu namjenu“, rekao je Popović.
“Mi smo u prošloj godini platili 8,74 miliona KM
investicija od toga je aktivirano 5,37 miliona KM i to je bila najjača godina.
Zanimljiv podatak je da je u Srbac za pet godina od 2020. godine do kraja 2024.
aktivirano investicija u vrijednosti nepunih 16 miliona KM. Pored nove
inkubatorske stanice, ta cifra će biti 13 miliona maraka i uz neke druge
investicije koje imamo ove godine, investicioni ciklus u Perutnini Ptuj od
2020. zaključno sa 2026. godinom će biti oko 30 miliona maraka. Od krupnijih
investicija koje smo imali moram istaći da smo napravili iskorak kada je u
pitanju ekološki aspect, gdje smo izgradnjom nove kotlovnice sveli na minimum
zagađenje vazduha. Od 1. marta ove godine klaonica u Poveliču više ne koristi
ugalj kao energent za grijanje. To je bio krupan iskorak i sada nema više onog
crnog oblaka dima i meni lično to je najdraža investicija. Postali smo sada
puno ekološki prihvatljiviji, a što se tiče ostalog investicionog ciklusa
uloženo je mnogo u nove pakerice, nove linije, urađen je kompletan pogon i
obložen sa inoks panelima. Napravljena je nova nadstrešnica od oko 500
kvadratnih metara za kamione koji dolaze na čekanje, proširili smo i napravili
novi parking za nova 103 parking mjesta za radnike, napravili smo potpuno nove
gardarobe u pogonu. Nova je i inoks oprema u našem radničkom restoranu , a urađeno
je i puno u sistemu hlađenja, gdje je investicija bila oko 430 hiljada evra u
nove kompresore i prvu fazu rashladnog sistema tako da ove godine kad završimo
do kraja maja ćemo uložiti oko 600 hiljada evra samo u novi rashladni sistem
koji će biti potpuno automatizovan“, rekao je Popović .
Popović je naglasio da će se nastaviti sa investicionim
ulaganjem u modernizaciju pogona u dijelu prekačivača transportera sistema za
ambalažu, a to će do kraja godine sigurno biti realizovano.
„To će donjeti poboljšanje produktivnosti a krajnji cilj je
priprema za rad u dvije pune smjene čemu teži Perutnina Ptuj S u naredne četiri
godine. Srbac je poznat po proizvodnji piletine i mislim da tu treba ulagati.
Mislim da će sa novom inkubatorskom stanicom to biti jedna sasvim nova fabrika
živih pilića i apelujem na kooperante da šire svoje kapacitete, jer zaista
vidim tu jedan veliki potencijal“, rekao je Popović.
Popović kaže da sarađuju sa 142 kooperanta i misli da su na
dobrom putu, da su već napravili ogromne rezultate i postali drugi proizvođač u
BiH u kvantitetu te da se nada da će kroz dvije ili tri godine biti prvi.
Pohvalio je saradnju sa lokalnom upravom opštine Srbac, preduzećima
Vodovod i Elektrodistribucija i Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede RS.
“Što se tiče ministarstva, svi živinari imaju jako dobru
saradnju sa pomoćnikom ministra za veterinu Negoslavom Lukićem koji je napravio
jedan ogroman iskorak kod izvoznog broja za živu perad i puno toga je urađeno
za dvije godine njegovog mandata, te sve najbolje o njima. Imamo i dobru
saradnju sa ministrom tako da je i ministarstvo prepoznalo kooperante. Dali su
direktne podsticaje što nam puno znači i prepoznali su da smo mi
najorganizovanija branši u privredi RS kada se pogleda koliko punimo budžet“, rekao
je Popović.
Perutnina Ptuj Srbac, kao članica grupe Perutnina Ptuj, je jedna
od četiri klaonice na području bivše Jugoslavije i jedina u BiH. Ovdje je
počela sa proizvodnjom 14. avgusta 2006. godine sa 64 zaposlena radnika, a
danas broji preko 380 zaposlenih radnika.
Načelnik opštine Mlađan Dragosavljević obavještava javnost o mogućnostima ograničenog rada na dane državnih praznika 1. 2. i 9. maja 2025. godine.
U
skladu sa Zakonom o praznicima Republike kojim su utvrđeni republički praznici
u Republici Srpskoj, kao i članom kojim je propisano da će načelnik opštine
odrediti preduzeća i ustanove koji su dužni da rade i u dane praznika i u kom
obimu, radi zadovoljavanjnja neophodnih potreba građana, te imajući u vidu
Odluku o određivanju radnog vremena privrednim društvima i preduzetnicima koji
obavljaju trgovinsku, zanatsku i uslužnu djelatnost na području opštine Srbac,
a cijeneći potrebu zadovoljavanja neophodnih potreba građana, dani 1, 2. i 9. maj
2025.godine su neradni dani, osim za subjekte obuhvaćene gore navedenom
Odlukom, odnosno Naredbom načelnika opštine.
Na
dan 2. maja 2025. godine mogu da rade u ograničenom radnom vremenu, od 08.00 do
12.00 časova, privredna društva i preduzetnici na području opštine Srbac, koji
obavljaju trgovinsku djelatnost prehrambenim proizvodima i djelatnost
prodavnica mješovite robe, poljoprivredne apoteke, kao i drugi trgovinski
objekti, ukoliko imaju potrebu da rade na dan navedenog praznika.
Pokrivena parohijska sala kod hrama Svetog Proroka Ilije u Lepenici
U parohiji Lepenica, kod Hrama Svetog Proroka Ilije, ovih dana
završeni su radovi na prekrivanju parohijske sale. Ovo je važan korak ka
stvaranju prostora koji će ubuduće služiti za različite vjerske i zajedničke
aktivnosti, a u kojem će moći da se okupi do 110 ljudi.
Sala se gradi uz nesebičnu podršku vjernika, donatora i ljudi
dobre volje – kako iz Srpca i okoline, tako i iz rasejanja.
Jerej Nenad Đurić izrazio je zahvalnost svima koji su do sada
pomogli – novčanim prilozima, radom, građevinskim materijalom ili na druge
načine. Prema evidenciji parohije, više od 250 fizičkih i pravnih lica već je
dalo svoj doprinos.
„Sada smo na polovini puta. Sljedeća faza radova odnosi se na
postavljanje stolarije – 23 prozora i osmoro vrata. Pozivamo sve koji mogu da
pomognu, bilo finansijski u potpunosti ili djelimično, da se uključe u nastavak
izgradnje. Svaka podrška nam je značajna“, rekao je jerej Đurić.
On je naglasio da će ova sala biti od velikog značaja za život
crkvene zajednice i buduća okupljanja, ali da je za završetak radova neophodno
jedinstvo, zajednički trud i molitvena podrška.
„Pokažimo da smo dostojni predaka koji su u mnogo težim
vremenima izgradili ovaj hram. Ako svako od nas ugradi dio svojih mogućnosti,
uz Božiju milost, ubrzo ćemo završiti započeto djelo“, poručio je on.
Svi koji žele da podrže nastavak radova mogu svoje priloge
uplatiti:
-U hramovima lepeničke parohije
-Na žiro račun SPCO Lepenica:
562010 811212 1742 – NLB Banka
Za uplate iz inostranstva:
IBAN: BA395621508202484447
SWIFT/BIC: RAZBBA22
Radovi se izvode uz blagoslov Njegovog visokopreosveštenstva mitropolita banjalučkog g. Jefrema, a svaka donacija približava ovaj prostor trenutku kada će služiti svim vjernicima kao mjesto okupljanja, molitve i zajedništva.