Delegacije Odbora za njegovanje
tradicija oslobodilačkih ratova i Udruženja SUBNOR Srbac položile su danas
cvijeće na centralno spomen obilježje koje je podignuto u čast poginulih boraca
u dva prethodna rata i tako evocirali uspomene na 11. novembar 1943. godine
kada je formiran Motajički partizanski odred koji je istog dana oslobodio Srbac
od neprijateljskih jedinica.
Sve do Odbrambeno-otadžbinskog rata,
ovaj datum obilježavan je kao Dan oslobođenja i Dan opštine Srbac, da bi 2002.
godine opština Srbac za krsnu slavu uzela praznik Pokrov Presvete Bogorodice, a
2005. godine 2. novembar proglašen je za Dan opštine jer je tog dana 1933.
godine Srbac dobio ime koje i danas nosi. Kasnijim odlukama krsna slava i Dan
opštine Srbac su objedinjeni i proslavljaju se od 12. do 14. oktobra.
Tokom Drugog svjetskog rata, prema
podacima SUBNOR-a, u našoj opštini je poginulo 468 boraca, ranjeno je 390,
zarobljeno 296, a 506 je evidentirano kao civilne žrtve rata.
Doprinos Motajičkog partizanskog
odreda u borbi protiv fašizma bio je ogroman, rekao je predsjednik SUBNOR-a,
Bogdan Davidović.
“U ovom odredu za kratko vrijeme
bilo je oko 120 boraca sa područja Župe i Lijevča a prvi komandant je bio
Veljko Šipka. Odred se nalazio u sastavu 18. srednjobosanske udarne
brigade”, rekao je Davidović.
Prema njegovim riječima, odred je
izveo nekoliko veoma uspješnih akcija, ali se u vrijeme Šeste neprijateljske
ofanzive zatekao u rejonu planine Borja kod Teslića, gdje je u sukobu sa daleko
brojnijim i bolje opremljenim neprijateljskim snagama pretrpio velike gubitke.
“Obnovljen je 18. februara 1944.
godine i do kraja rata izrastao u jaku borbenu jedinicu snažno djelujući na
području Srednje Bosne i Bosanske Krajine, a učestvovao je i u završnim
operacijama oslobađanja zemlje”, istakao je Davidović.
Delegacije su potom obišle bistu Save
Vujanovića Žuće u parku osnovne škole u Srpcu, jedinog srbačkog narodnog heroja
iz Drugog svjetskog rata, koji je poginuo kao politički komesar Druge rađevačke
čete Valjevskog partizanskog odreda.
“Nakon završene osnovne škole i
fotografskog zanata, radio je u Valjevu gdje se priključio radničkom pokretu.
Kao član Saveza komunista Jugoslavije aktivno je učestvovao u demonstracijama,
štrajkovima i drugim akcijama radnika. U novembru 1941. godine bio je zarobljen
i vezan, a zatim se otkinuo od njemačke straže i skočio u rijeku Drinu u
LJuboviji. NJegovo tijelo nikad nije pronađeno a 1953. godine proglašen je za
narodnog heroja”, rekao je Davidović.
Pored spomen biste, jedna od ulica u
Srpcu takođe nosi njegovo ime a od 1963. do 1992. godine njegovo ime nosio je
srednjoškolski centar u Srpcu.
Prisutne delegacije danas su položile cvijeće i na biste narodnih heroja Danka Mitrova i Zdravka Čelara koje su takođe postavljene u parku osnovne škole u Srpcu.