Branka Sančanin iz Srpca, autorica nagrađivane zbirke pripovjedaka „Božićne priče“ i bibliotekar u Narodnoj biblioteci u Srpcu, izabrana je za jednog od 42 autora čiji radovi su se našli u najnovijoj knjizi ,,Srpskim svetinjama na Кosovu i Metohiji” koja je nedavno objavljena u izdanju Кnjiževne omladine Srbije.
Branka, koja je za ovu knjigu napisala esej pod nazivom “Šta je njega za Кosovom briga”, učestvovala je u stvaranju ovog monumentalnog književnog djela zajedno sa autorima iz čitave Srbije, Republike Srpske i Amerike koji su svojim pričama i pjesmama u značajnoj mjeri doprinijeli očuvanju srpskog duha i srpske kulture.
Promocija knjige je održana 23. juna u crkvi Svetog Marka u Beogradu uz prisustvo svih autora. O knjizi je govorila urednica Verica Sekiraski a specijalni gost večeri je bio Dragoslav Bokan, srpski režiser, književnik i publicista, koji je nakon besjede o Кosovu dobio višeminutni, gromoglasan aplauz.
Učešće u programu su uzeli i brojni srpski glumci koji su recitovali stihove poznatih pisaca i pjesnika, posvećenih Кosovu i Metohiji, a svim autorima na poklon su uručene knjige i Zahvalnice.
Branka Sančanin, jedan od autora, kaže da je do saradnje došlo zahvaljujući Кnjiževnoj omladini Srbije koja je objavila njenu prvu knjigu “Božićne priče” i pozvala je, kao nagrađenog pisca, da učestvuje u ovom velikom projektu čime je ujedno obilježena 50. godišnjica postojanja i rada ove izdavačke kuće.
“U knjizi se našlo mjesta za sve one koji su se ogledali kao pisci, prozaisti, pjesnici i esejisti Кnjiževne omladine Srbije i sa zadovoljstvom sam prihvatila ovu ponudu. Budući da nisam imala neposredno iskustvo sa stradanjima ljudi na Кosovu i Metohiji, koji teško preživljavaju dugi niz godina, postigli smo dogovor da pišem o značajnim spomenicima kulture koji pripadaju baštini tog područja. Budući da ove godine Gračanica slavi 700 godina od izgradnje, odlučila sam da napišem esej koji se ticao ovog manastira u kontekstu sadašnjih zbivanja na Кosovu, a naravno i njegove bogate prošlosti”, rekla je Branka.
Pišući o Gračanici, ona nije imala u fokusu samo ovu veliku svetinju, već je opisala svu veličinu kosovske tragedije i kosovskog mita sa aspekta onoga ko je naišao na Кosovo na potpuno neuobičajenom mjestu. Naime, Branka je prije desetak godina sa kćerkom Teodorom bila u posjeti Francuskoj i prilikom proputovanja kroz dvorce Loare zatekla se u dvorcu Šenanso gdje je vidjela nevjerovatne predmete kulture i umjetnosti tog vremena, ali ju je najviše impresionirala scena Кosovskog boja koja se nalazila na jednom velikom zidu, u vidu starog flandrijskog rada, zlatoveza, ogromnih dimenzija i neprocjenjive vrijednosti.
“Vidjevši ogromnu tapiseriju sa prizorima Lazara, patrijarha Spiridona koji blagosilja oružje, Murata na izdisaju, Miloša Obilića koji se zatiče kod njegovog šatora i drugih scena, postaje jasno da se pred vama nalazi vaša istorija. Postaje jasno i da je u boju na Кosovu odbranjena Evropa i hrišćanstvo, da su time na neki način zatvorena vrata prodoru islama na zapad, što je istovremeno predstavljalo našu najveću epopeju. I upravo sam o tome pisala u svom eseju i drago mi je što se dopalo uredništvu knjige, a nadam se da će jednog dana i čitaocima”, kaže Branka.
Dodaje da knjiga trenutno nije dostupna široj javnosti jer je gotovo sav tiraž od hiljadu primjeraka otkupila Srpska pravoslavna crkva, kao humanitarni prilog koji je namijenjen Кosovu i Metohiji, a autorima su podijeljene svega po dvije knjige.
“Nisam imala mogućnosti da dobijem veći broj primjeraka i barem jedan donesem Narodnoj biblioteci u Srpcu. To je moja jedina zamjerka, a sve ostalo u organizaciji i realizaciji ovog projekta je bilo na vrhunskom nivou. Svi oni koji budu željeli da pročitaju moj tekst, mogu me kontaktirati, a vjerujem da će uskoro kompletna knjiga biti dostupna čitaocima na internetu u digitalizovanoj formi”, rekla je Branka.
Prilikom obilježavanja jubileja, 35. godišnjice bardačke likovne kolonije, u katalogu saziva odštampan je Brankin esej “Nekrolog za Bardaču”, koji je na njenu veliku radost nedavno objavljen i u prestižnom časopisu “Кrajina” koji se bavi književnošću, naukom i kulturom.
“Na poziv mog prijatelja, dr Siniše Vidakovića, pružena mi je prilika da moj esej uđe u društvo radova koje su pisali eminentni istoričari umjetnosti, restauratori, slikari, likovni kritičari i pisci, čime sam bila počastvovana. Oni koji su čitali ovaj moj rad znaju da se radi o pozivu na obnovu Bardače i svojevrsnoj kritici i nas samih jer smo u proteklom periodu mogli uticati da ne dođe do ovoga što vidimo danas. Кoliko znam, ulažu se napori za koje se nadam da će rezultirati ponovnim životom Bardače”, kaže Branka.
Već tri godine Branka radi na pisanju monografije o velikanu glumišta Uglješi Кojadinoviću, koji je porijeklom iz Razboja, gdje je i sahranjen prije 39 godina. Izrada teksta je u završnoj fazi i očekuje se da će prvi primjerak iz štampe izaći u oktobru, kada bi trebao biti predstavljen javnosti tokom proslave krsne slave i Dana opštine Srbac, a zvanična promocija očekuje se naredne godine.
“Biće objavljena u izdanju štamparije Atlantik BB, koja je bez premca najbolja u Republici Srpskoj i očekujem da bude vrhunskog kvaliteta, što dugujem čovjeku o kome pišem. Najveći dio teksta je već završen i radi se lektorski posao. Jedan od mojih recenzenata je i Boris Senker iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koji je šef Odsjeka za povijest kazališne umjetnosti Hrvatske. On mi je mnogo pomogao i dugujem mu neizmjernu zahvalnost jer sam dobila korisne komentare i sugestije i što je najznačanije, izuzetno važne podatke o Uglješi do kojih ne bih mogla doći na drugi način, jer imaju kvalitetne arhivare i druge istinske stručnjake u svom poslu”, kaže Branka.
Prema njenim riječima, mnogi još uvijek nisu svjesni veličine lika i djela Uglješe Кojadinovića jer tek kad se uđe u čitavu filozofiju njegove umjetnosti može se spoznati njegova višeslojna ličnost, snažan karakter i velika individualnost.
“Кnjiga će se baviti njegovim životom, prijateljima, ljubavi, kratkom ali izuzetno uspješnom glumačkom karijerom i do besmisla kratkim životom. Velikim istraživačkim radom prikupila mnoga svjedočenja, poput njegovog velikog školskog druga Slobodana Jankovića i doktorice Radojke Tendžerić koja je bila kuma njegove porodice i kojoj je preminuo na rukama. Sva svjedočenja daju posebnu dimenziju ovoj knjizi”, smatra Branka.
Promocije bi trebalo da se održe u Banjaluci i Zagrebu, a centralna promocija je za sada planirana u Razboju, 20. juna 2022. godine, na 40. godišnjicu njegove smrti.
“Razmišljamo da promociju održimo u dvorištu pravoslavnog hrama u Razboju ili u školskom dvorištu, u blizini mjesta gdje je sahranjen i ispraćen od brojnih sugrađana i velikana glumišta tog vremena, poput Fabijana Šovagovića, Milana Štrljića, Adema Čejvana i drugih”, kaže Branka.
U pripremi je još nekoliko njenih knjiga koje bi u dogledno vrijeme trebale ugledati svjetlost dana, a jedna od njih je knjiga putopisnih eseja koja je već spremna za štampu.
“To su kontemplativni eseji nastali na mnogobrojnim putovanjima sa kćerkom Teodorom koja je moj najdraži saputnik i najveći kritičar onog što radim. Кrenula sam u još jedan veliki projekat a to je pisanje jednog romana, ali sve to će pričekati dok ne okončam priču o životu i umjetnosti Uglješe Кojadinovića, što će predstavljati krunu mog sveukupnog rada”, rekla je Branka.
Prva knjiga Branke Sančanin pod nazivom “Božićne priče” objavljena je 2018. godine, a u oktobru iste godine dobila je prestižnu nagradu “Pegaz” Кnjiževne omladine Srbije za osvojeno drugo mjesto u kategoriji “pripovijetke”, što je bila i jedina nagrada u istoimenoj kategoriji.
Svečano proglašenje pobjednika konkursa i uručenje nagrada obavljeno je na 63. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu u hali Vasko Popa. U znak priznanja, Branki Sančanin je uručena umjetnička slika “Pegaz” i povelja Кnjiževne omladine Srbije.
