Poraz rukometaša Srpca u Čelincu

Rukometaši Srpca poraženi su sinoć u Čelincu , u okviru 11. kola Druge lige RS od ekipe Čelinca rezultatom 32:25.
Trener Srpčana Vladimir Lazić čestitao je pobjedu domaćoj ekipi i rekao da je ekipa Srpca na ovu utakmicu otputovala u oslabljenom sastavu jer su dva igrača povrijeđena dok su dvojica u izolaciji zbog korona virusa.
,,Igrači su dali svoj maksimum na ovoj utakmici ali su domaćini imali dužu klupu i u drugom poluvremenu došli do ubjedljive pobjede. Nama ostaje još jedna utakmica sa ekipom Prijedor 2 u Prijedoru” , kaže Lazić.
Na kraju jesenjeg dijela prvenstva, rukometaši Srpca su nakon dva uzastopna poraza pali na četvrto mjesto na tabeli sa 7 pobjeda i 3 poraza.

Gost Programa Tanja Snjegota i Nadezda Gavric

Dnevne Novosti 14 12 2020

Aktuelno 13 12 2020

U Narodnoj biblioteci u Srpcu se formira Centar za izučavanje ruskog jezika

Narodna biblioteka Srbac planira u idućoj godini oformiti Centar za izučavanje ruskog jezika u Srpcu, kao jedini centar ovakve vrste u regionu, na kojem će građani Srpca i okolnih opština imati priliku da uče ruski jezik od stručnih predavača iz Ruske Federacije i Republike Srpske.

Ovo je izjavio direktor Narodne biblioteke Srbac, Branko Savanović, koji je 19. novembra potpisao ugovor o formiranju Centra sa rektorom Državnog tehničkog univerziteta u Tambovu, Mihailom Nikolajevičem Krasnjanskim.

Ministarstvo obrazovanja Ruske Federacije već je dalo zeleno svjetlo za ovaj projekat a očekuje se da će saglasnost stići i od Ministarstva prosvjete Republike Srpske sa kojim su već obavljeni kontakti.

“Bilo je više opcija o mjestu formiranja Centra, ali je izbor na kraju ipak pao na Srbac jer smo iskazali punu spremnost da podržimo ovu inicijativu i obezbijedimo materijalno-tehničke pretpostavke. Očekujemo da u skorije vrijeme dobijemo program po kojem će se raditi, a za sada je poznato da će nastava biti organizovana u biblioteci, ali i onlajn metodom”, rekao je Savanović.

On dodaje da će ruski univerzitet obezbijediti predavače za onlajn nastavu, a Narodna biblioteka imaće obavezu da angažuje domaće predavače. Spremnost da se uključe u ovaj projekat pokazalo je i nekoliko studenata ruskog jezika koji potiču iz Srpca.

“Centar će biti otvoren za sve starosne kategorije i za sada je u planu da škola ruskog jezika bude besplatna. Fokus će naročito biti na onima koji već izučavaju ruski jezik, bilo na matičnim fakultetima ili drugim mjestima, tako da će im ovo biti dobra prilika da nadograde znanje. Nakon završetka kursa, polaznici će dobiti sertifikate”, istakao je Savanović.

Prema njegovim riječima, u regionu ne postoji sličan Centar koji će funkcionisati na ovim principima, što već sada garantuje veliki interes učesnika.

“Nadamo se da ćemo naš rad u dogledno vrijeme proširiti na cijelu Republiku Srpsku”, rekao je Savanović.

Srbačka biblioteka nedavno je uspostavila saradnju sa privrednicima iz moskovske oblasti Domodedovo, koji su ovoj ustanovi poslali veći broj knjiga, a jedan dio je isporučen manastiru Osovica kod Srpca i Narodnoj biblioteci u Stanarima.

“U najavi je nova pošiljka koja je trebala stići još ljetos, ali je pandemija virusa korona poremetila planove. Uz pomoć Ambasade Ruske Federacije u BiH, koja je izrazila želju da pomogne, očekujemo da će knjige stići najdalje do marta”, rekao je Savanović.

Savanović kaže da je u narednom periodu u planu i bratimljenje jedne od ruskih opština sa Srpcem, a ukoliko se stabilizuje epidemiološka situacija, najavljena je i mogućnost odlaska jednog od kulturno-umjetničkih društava iz Srpca na manifestaciju posvećenu srpskoj kulturi u Rusiji.

Narodna biblioteka iz Srpca organizovala je ove godine literarni i likovni konkurs i izložbu fotografija na temu „75 godina od pobjede nad fašizmom“ a dobitnici nagrada proglašeni su na manifestaciji Dani Rusije u Srpcu koja je organizovana u oktobru. Tom prilikom je najavljeno da će iduće godine konkurs biti međunarodnog karaktera i obuhvatiće desetak evropskih zemalja.

Svjetlana Maletić dekupaž tehnikom daje novo ruho raznim predmetima

Nakon kraće pauze, u programu Radio Srpca, nastavili smo sa predstavljanjem članica Udružena žena Srbac.

Ovog puta razgovarali smo sa našom sugrađankom  Svjetlanom Maletić koja nam  može poslužiti kao primjer da se pored brojnih obaveza može izdvojiti vrijeme i za kreativni rad, ali isto tako pokazuje da zanimaciju i provođenje slobodnog vremena na lijep i konstruktivan način, u Udruženju žena, mogu naći i žene mlađe životne dobi.

Svjetlana je nezaposlana, u braku je 21 godinu i ima troje djece- Dimitrje (19), Jelena (17) i Stefan(12).  Kao i svaka porodična žena, ima brojne obaveze, ali kaže da su oganizacija i uredan životni ritam preduslov da se sve stigne završiti na vrijeme i izdvojiti djelić dana za uživanje i odmaranje uz omiljeni hobi.

,,Moj hobi je ukrašavanje raznih predmeta dekupaž tehnikom. Počela sam se tim baviti dok su djeca bila manja, uglavnom za Vaskrs, to jeste prilikom ukrašavanja vaskršnjih jaja. Dopadao mi se taj način ukrašavanja, pa sam odlučila da ga usavršim. Pored posvećenosti djeci i kućnim obavezama, uspijevala sam da odvojim malo vremena i savladam ovaj vid umjatnosti“, kaže naša gošća.

Dekupaž tehnika zahtijeva dosta strpljenja i preciznosti, jer se pri uljepšavanju predmeta koristi izuzetno tanak papir. Svjetlana kaže da, u vrijeme kada je imala želju da savlada kako se dekupaž radi, u Srpcu nije bilo organizovanih radionica na tu temu, tako da je naučila sama.

,,Nisam imala priliku da u Srpcu prisustvujem radionicama, jer nisu bile organizovane u to vrijeme, tako da sam se potrudila sama da naučim. Ideju da krenem sa ukrašavanjem raznih predmeta dala mi je muževa sestra, kojoj sam na poklon za 50.rođendan dala svoj prvi rad“, kaže Svjetlana.

Za ukrašavanje dekupaž tehnikom koriste se najčešće salvete, jer imaju lijepe ezene i lako su dostupne, a da bi rad ispunio očekivanja, potrbno je pravilno priremiti podlogu.

,,Pored salveta, koriste se i druge vrste papira i mogu se primjenjivati na raznim površinama, kao što su staklo, drvo, plastika. Ako se kupuje namjenski repromaterijal na kome se primjenjuje tehnika, nije potrebno toliko detaljno pripremanje, jer je priprema već odrađena,  ali ako koristimo flaše, tanjire, drvene kutije koje već imamo u upotrebi, potrebno je očestiti ih dobro alkoholom ili šmirgl papirom, zavisno od vrste podloge na kojoj ćemo raditi. Dobro pripremljen predmet za rad je jedan od uslova da dekupaž uspije“, napominje Svjetlana i dodaje da za bojenje podloge najčešće koristi akrilne ili beton boje.

Gošća Radio Srpca kaže da joj je Udruženje žena, kao drugim članicama, pomoglo da svoj rad predstavi kako na području naše opštine, tako i šire.

,, Član sam Udruženja od samog osnivanja i mislim da ono daje razne mogućnosti ženama koje se bave nekom vrstom ručnog rada, jer mogu da razmijene iskustva sa drugim članicima i da predstave ono što rade. Zaista mi je zadovoljstvo što sam član i što u Srpcu imamo lijep i koristan vid druženja. Moja djeca su sada odrasala, samostalni su i oni imaju svoje obaveze i aktivnosti u slobodno vrijeme, tako da  se sada i ja mogu više posvetiti hobiju i angažovati se oko aktivnosti u Udruženju žena, a pozivam i druge žene da nam se pridruže“, kaže Svjetlana.

Predmeti koje ukrašava Svjetlana Maletić, mogu se pogledati i naručiti na facebook profilu Dekupaž Srbac i u radnji Udruženja žena Srbac.

Dnevne Novosti 11 12 2020

U Srpcu otvorena izložba slika LEK ,,Lasta 2019″ Laktaši

Centar za kulturu i sport iz Srpca organizovao je sinoć u holu Doma kulture izložbu slika nastalih na 14. sazivu Likovne kolonije “Lasta 2019”.

Publici su predstavljene 23 slike od devet autora.Direktor Centra za kulturu I sport Srbac Radovan Mitraković zahvalio se svim ljubiteljima umjetnosti koji su, u uslovima pandemije , došli da posjete ovu interesantnu izložbu.Otvaranju izložbe prisustvovali su i predstavnici Javne ustanove “Centar za kulturu i obrazovanje” Laktaši.

Direktorica Centra Slađana Čovičković rekla je da im je zadovoljstvo predstaviti radove nastale na Likovno ekološkoj koloniji ,, Lasta 2019,, u Srpcu koji ima dugogodišnju tradiciju u ogranizovanju ovakvih izložbi.

,,LEK ,,Lasta” spada u red kolonija na koje rado dolaze poznata I afirmisana imena iz svijeta slikarstva kao I mladi umjetnici. Ova LEK obogaćena je djelima različite slikarske poetike od impresionizma , ekspesionizma ka apstrakciji”, rekla je direktorica Slađana Čovičković sinoć u Srpcu.

LEK ,,Lasta” održala je kontinuitet rada I ove godine, ali bez gostujućih umjetnika iz Srbije I regiona. Umjetnost će nastaviti da živi jer su nam izložbe, književne večeri I pozorišne predstave itekako potrebne kao jedan vid duhovne nadrgardnje I u ovim specifičnim uslovima pandemije virusa , poručila je direktorica ,,Centra za kulturu I obrazovanje ,, Laktaši Slađana Čovičković.

Predstavnici Udruženja”Cezar”uzeli učešće na Konferenciji za mlade na Jahorini

Na Кonferenciji „Predstavljanje regionalnog i BiH pokreta zdravih životnih stilova“, koja je održana u periodu 7-8. decembra na Jahorini,učešće je uzelo i Udruženje gradjana”Cezar” iz Srpca. Кonferenciju je organizovalo Udruženje građana „Perpetuum mobile – Institut za razvoj mladih i zajednice“ iz Banja Luke, u saradnji sa organizacijama „Asocijacija XY“ i „Youth Power“.Кonferencija je imala za cilj prezentaciju primjera dobre prakse rada sa mladima, zdravih životnih stilova, kao i prevencije nasilja.

Na događaj su pozvani predstavnici institucija, organizacija civilnog društva, krovne omladinske organizacije Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine i organizacije – potpisnice deklaracije pokreta. Ovu deklaraciju potpisalo je još početkom godine i Udruženje „C.E.Z.A.R.“, a potpisnice su se obavezale da će raditi, razvijati i djelovati u skladu sa pozitivnim životnim stilovima prema mladima i za mlade razvijajući i njegujući životne vještine koje treba da se verifikuju kroz formalno obrazovanje. Deklaracija predstavlja jedan od početnih koraka ka stvaranju pokreta u BiH pod nazivom „Budućnost za mlade“, koji ima za cilj uvođenje zdravih stilova života i vještina u formalno obrazovanje.

U ime Udruženja građana „C.E.Z.A.R.“ Кonferenciji su prisustvovali Anamaria Ljubojević i Marko Miljević, koji su ujedno bili predstavnici i Volonterskog servisa Republike Srpske.

Kuća od srca za petočlanu porodicu Jove Špirića iz Starog Martinca

Završena je humanitarna akcija „Кuća od srca“ u sklopu koje je novi porodični dom dobila petočlana porodica Jove Špirića iz Starog Martinca.Uz pomoć dobrih ljudi iz Srpca i dijaspore, u akciji koja je trajala godinu i po dana, omogućeno je da ova višečlana porodica dobije bolje stambene uslove prije nadolazeće zime.Njihova stara porodična kuća nalazila se u plavnom području Vrbasa i do sada je čak sedam puta bila na udaru poplava, zbog čega je bilo nužno da se što prije usele u novi dom.

“Hvala od srca svim ljudima dobre volje bez čije pomoći se kuća ne bi mogla izgraditi. Ovoma akcijom pokazali smo da u nama ima još humanosti”, rekao je jedan od koordinatora akcije, Miroslav Ćetojević.

On je dodao da je pokretač akcije bio Darko Ćetojević i posebnu zahvalnost uputio Opštinskoj upravi Srbac koja je takođe pomogla izgradnju kuće. Nova kuća ima četiri sobe sa dnevnim boravkom i kupatilom. Pokrivena je još u septembru prošle godine nakon čega je krenulo unutrašnje uređenje, što je u značajnoj mjeri usporila pandemija virusa korona, ali se ipak uspjelo u namjeri da se stvore adekvatni uslovi za useljenje prije hladnijih dana.

Špirići su godinama izdvajali sredstva za popravku kuće, ali su elementarne nepogode stalno pričinjavale nova oštećenja, zbog čega je njihov dom vremenom postao neuslovan za život. Odlučili su da se skrase na drugom mjestu i štedjeli novac za kupovinu placa, ali za izgradnju kuće nisu imali dovoljno sredstava, pa su im u pomoć priskočili brojni humanisti.

“Na izgradnji kuće bili su angažovani lokalni majstori koji su iskusni u ovom poslu i kojima takođe upućujem neizmjernu zahvalnost”, istakao je Ćetojević.

Porodica Jove Špirića izbjegla je tokom rata iz Donjeg Vakufa. U domaćinstvu živi troje maloljetne djece uzrasta od 9 do 14 godina za koje su potrebna značajna sredstva, kako za školovanje, tako i za hranu i garderobu. U porodici je zaposlena samo majka Rada dok otac Jovo radi povremene poslove za dnevnicu.